Vrt pod snijegom: na što paziti, što je dobro, a što loše za bilje

Matovilac, zimska salata, kelj ili artičoke samo su neke povrtne
biljke koje se mogu saditi u prosincu. I uz poštovanje nekih
uvjeta, snijeg, pa čak ni obilna kiša, neće im naštetiti. Jedan
od tih uvjeta je, primjerice, široko i dobro prekopavanje gredica
prije sadnje, dodavanje pijeska, a po potrebi i ovisno o terenu,
mogu se postaviti drenažne cijevi kako bi voda mogla otjecati.

To je posebno važno jer previše vode znači smrt za mladu tek
ukorijenjenu biljku. Padne li snijeg, ne treba strahovati.
Mile Drača, magistar šumarstva i voditelj odjela
ekologije Udruge O.A.ZA., ističe:

– Uloga snijega u prirodi je višestruka, a posebno je važno što
natapa podzemne rezervoare vode i toplinski je izolator za
biljke. I u samom vrtu snijeg ima u velikoj mjeri povoljnu
funkciju. Debeli snježni pokrivač na biljkama predstavlja
toplinski izolator koji štiti biljno tkivo od niskih temperatura
zimi. Pod djelovanjem snijega i niskih temperatura vrtno se tlo
rahli i postaje povoljnije za uzgoj biljaka. Osim uloge zaštite
bilja, snijeg stvara i toplinski sloj za sve ostale žive
organizme tla.

Snijeg lomi grane

Stoga u godinama kad nema snijega vrt i sve što je zasađeno i
živi u zemlji i pod većim je rizikom za preživljavanje niskih
temperatura. Negativni učinak snijega uglavnom je za biljke
fizičke prirode. Ako u jesen nisu dobro pripremljene vrtne
biljke, grmovi ili stabla, ponajprije mlađa crnogorična, snijeg
će napraviti štetu u obliku lomljenja grana i izboja zbog velike
mase.

– Stoga, jedna od najvažnijih priprema vrta za zimu i snijeg jest
vezanje grmova i stabala crnogorice koji su osjetljivi na
lomljenje grana. Grmove treba povezati špagom, a crnogoricu,
poput, pačempresa i čempresa možemo povezati elastičnom špagom.
Važno je da skupimo sve grane da, padne li velika količina
snijega, ne dođe do lomljenja grana i izboja. Dakle, velika
količina snijega nije problem ako je vrt dobro pripremljen –
povezan. Ako padne izuzetno puno snijega važno je da s grana
stabala, barem onih nižih, i grmova stresemo dio snijega da ne
dođe do lomljenja. Posebno osjetljivi na veliku masu snijega su
crnogorica, lovorvišnja, forzicija i svi ostali grmovi nježnih
grana – naglašava Mile Drača te dodaje da je vrlo važno voditi
računa da, kada čistimo staze i prolaze da snijeg ne bacamo na
biljke jer na taj način stvaramo dodatni pritisak količinom
snijega.

Važno je i pripaziti da, ako po betonskim dijelovima vrta bacamo
sol protiv poledice, Mile Drača savjetuje da se to ne radi ili
barem pripazi da posoljeni snijeg ili sol ne dođe u kontakt s
biljkama.

Zimi iskopajte rupe

A snijeg s prilaznih staza, terasa, balkona i vanjskih stuba
najlakše je očistiti plastičnim ili metalnim lopatama za snijeg,
dok za otresanje snijega sa stabala dobro posluži i obična metla.
Ako zima nije odveć hladna i sve dok tlo nije smrznuto, može se
obaviti i onaj najteži dio posla – iskopati rupe za proljetnu
sadnju voćaka ili dobro preštihati neposađene gredice vrta. Zimi,
iako vegetacija miruje, nije preporučljivo saditi voćke zbog
niskih temperatura ili velike vlažnosti tla.

Dobar savjet zlata vrijedi

1. Zimsko vrijeme iskoristite za popravke
S obzirom na to da je zimi manje posla u vrtu, iskoristite
slobodno vrijeme za čišćenje, pregled, popravak ili podmazivanje
vrtnog alata i kosilica. Napravite popis stvari koje će vam
zatrebati za prve proljetne radove, poput, primjerice, zaštitne
folije protiv mraza, konopa ili kolaca…

2. Zavirite u podrume ili garaže…
Vrtne garniture i ostali
vrtni namještaj
, spremljen u podrumu ili garaži,
dobro je pregledati da ih slučajno ne bi nagrizla vlaga ili
plijesan.

3. Počinje priprema za sijanje
Nabavite kvalitetno sjeme. Ovo je doba kad se zaštićenom prostoru
sije sjeme cvjetače, kelja, kupusa, brokule i salate. Ako to
vremenski uvjeti dopuštaju, već u siječnju na otvorenom prostoru
sije se grah, grašak i bob mahunar te sade glavice češnjaka i
luka. Svakako pregledajte spremljeno voće i povrće i proberite
nagnjile ili osušene jabuke, kruške ili krumpir. Provjerite i
kako se drži ukiseljeno povrće. Ako ste spremili kiseli kupus, ne
zaboravite da ga svaka dva tjedna treba oprati u toploj vodi.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije