GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN

Izložba ‘Dobar tek!’ najbolja je izložba realizirana ove godine u Hrvatskoj!

Veliko priznanje struke za Gradski muzej Varaždin!

Najbolja izložba postavljena u Hrvatskoj
tijekom protekle godine je ‘Dobar tek! /
Kultura hrane u varaždinskom kraju
!’ Gradskog muzeja
Varaždin. Odlučio je tako Ocjenjivački sud za dodjelu
nagrada Hrvatskog muzejskog društva na temelju
provedenog javnog natječaja, a nagradu je u utorak, 12. prosinca,
u ime Gradskog muzeja Varaždin preuzeo ravnatelj ove
ustanove Miran Bojanić Morandini. Dodjela
godišnjih nagrada Hrvatskog muzejskog društva održana je u
dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti. 

Godišnja nagrada HMD-a dodjeljuje se za objavljena, izložena ili
na drugi način javno prezentirana ostvarenja muzejske struke u
protekloj kalendarskoj godini u ukupno devet kategorijama.
Kategorija I. odnosi se na realiziranu izložbu i upravo u toj
kategoriji, prema odluci Ocjenjivačkog suda, pobjedu je odnijela
izložba Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom
kraju.
 

Drugi puta GMV osvojio ovu nagradu

To je drugi puta da je Gradski muzej Varaždin nagrađen ovom
prestižnom nagradom. Za izložbu “Narod u nevolji – Veliki rat na
varaždinskom području” u povodu obilježavanja 100.
obljetnice izbijanja I. svjetskog rata, Hrvatsko muzejsko društvo
također je 2015. godine dodijelilo godišnju nagradu za najbolju
realiziranu izložbu.

Izložba Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju, otvorena
je uz Dan grada Varaždina u palači Herzer 7. prosinca
2022. godine
.

Više od 800 muzejskih predmeta

Na izložbi je bilo predstavljeno više od 800 muzejskih predmeta
iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o
prehrambenim navikama i običajima, proizvodnji, trgovanju,
pripremi, pohrani, posluživanju i konzumaciji hrane na
varaždinskom prostoru kroz prošlost i sadašnjost, pa i s pogledom
i budućnost.

Kako je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata
varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su
osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela
GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba
je bila postavljena za razgled gotovo cijelu iduću
godinu.

Drugi dio izložbe, pod nazivom “MONA SPIZA”, s temom o ulozi
hrane s konzervatorsko-restauratorskog aspekta otvoren je u
siječnju 2023. godine.

Hrana kao važan dio identiteta

Kroz priču o hrani i odnosu prema njoj možda najlakše se
može razumjeti svjetonazor ljudi u nekom povijesnom
razdoblju ili geografskom području. Hrana i prehrambene navike
prožeti su kulturološkim značenjem i važan su dio identiteta
zajednice te su kao takvi oduvijek sredstvo identifikacije s
jednom kulturnom grupom ili diferencijacije od drugih. Kultura
prehrane može se definirati kao kompleksni sustav navika, praksi,
stavova, rituala, vjerovanja te običaja i tradicija vezanih uz
hranu.

Izložba o kulturi hrane na varaždinskom prostoru podijeljena je u
tematske cjeline: Proizvodnja hrane, Trgovina hranom,
Tržnica, Kuhinja, Smočnica, Hrana kao likovni motiv, Za stolom i
oko stola, Ugostiteljstvo i Hrana budućnosti
, kroz koje
posjetitelji imaju priliku upoznati Varaždince u vremeplovu
njihovih prehrambenih navika i običaja – od prapovijesti sve do
sutrašnjice.

Kad su Varaždinci prvi put vidjeli naranču

Također, izložbom se pokušalo dati i odgovore na pitanja kao što
su, primjerice: Jesu li Varaždinci naranču prije vidjeli na
slikama starih nizozemskih majstora ili na varaždinskom placu?
Znate li da je dabrovo meso nekad bila posna hrana koja se
pripremala najčešće petkom i u korizmeno vrijeme? Kakve li
neobične recepte čuva njemačka kuharica na gotici pisana rukom
jednog gospodina koji je kuhao svoja jela u Varaždinu početkom
19. stoljeća? Kakvog su se bontona pridržavali oni koji su imali
čast biti pozvani na večeru u jednu od varaždinskih palača u 17.
stoljeću? Hoće li se jednog dana kukci, koje danas možemo vidjeti
u stalnom postavu GMV-a Svijet kukaca, preseliti i na dnevnu
ponudu restorana preko puta Muzeja?

Izložba Dobar tek! bila je koncipirana tako da nastoji zaokupiti
(gotovo) sva osjetila, pa su posjetitelji imali prilike doživjeti
i mirise vezane uz neke namirnice prisutne u svakodnevici
obiteljskog doma, kao i zvukove karakteristične za kuhinju,
tržnicu, pčelinjak, lov, večeru, pa čak i futuristički
laboratorij za pripremu hrane.

Izložbeni postav upotpunjen je i rekonstruiranim prikazima crne i
bijele kuhinje, tržnice, trgovine, restorana, polja te raskošne
gozbe, što doprinosi ilustrativnosti i zornosti teme, kao i
sadržajnijem ugođaju za posjetitelje.

Drugi dio izložbe – ‘Mona spiza’

Kad pogledamo sliku nekoga starog majstora koji je svojim
izričajem zauvijek ostavio trag u likovnoj umjetnosti, divimo se
ponajprije talentu genija, motivu, odnosu boja i proporcija,
potezu kistom. No danas, zbog dostupnosti suvremenoga slikarskog
materijala, ne obraćamo pažnju na trud uložen u proces njegove
izrade tad kad je umjetna smola bila čisti SF!

Biljni i životinjski izvori poput žumanjaka, bjelanjaka, sira i
meda, od kojih su se spravljala ljepila, preparacije i boje, bili
su neizostavan dio u gradnji likovnih djela starih majstora, pa
su na koncu štafelajne slike van Eycka, da
Vincija
ili Masaccia više nalik
kaloričnoj spizi nego Čovjeku s crvenim turbanom
ili slavnoj Mona Lisi. U to se posjetitelji,
kroz povijesni prikaz s većim ili manjim varijacijama, mogu
uvjeriti i na Mona Spizi, nastavnoj cjelini izložbe Dobar tek!

Atelijeri starih majstora

Kroz pet međusobno isprepletenih tematskih dijelova Mona Spiza
objašnjava kronologiju nastanka i uporabe pigmenata i bojila u
likovnoj umjetnosti, a ulogu hrane prezentira s
konzervatorsko-restauratorskog aspekta. Uz prapovijest, način
izrade pigmenata i tajne bojenja tekstila, prikazani su i
rekonstruirani renesansni i barokni atelijeri starih majstora, u
kakvima su nastala i likovna djela iz galerijskog fundusa GMV-a.

Nemoguće je prepričati cijelu povijest restauracije i
konzervacije, ali je moguće, barem na trenutak, stvoriti
atmosferu i biti sudionik neobičnih umjetničkih delicija kao što
to predstavlja izložba Mona Spiza.

Katalog uz izložbu

Tijekom trajanja izložbe tiskan je bogato opremljen i opsežan
katalog koji na više od 200 stranica obrađuje teme s izložbe i
kroz ilustracije i tekstove kustosa obrađuje 671 katalošku
jedinicu za više od 800 izloženih predmeta. Katalog je u prodaji
u Gradskom muzeju Varaždin.

Kuharica raznovrsnih jela

Tijekom trajanja izložbe transliterirana je prevedena te
objavljena knjiga Ein Koch Buch von Alterhand
Speisen / Kuharica raznovrsnih jela
. Riječ je o
transliteriranoj i na hrvatski jezik prevedenoj rukopisnoj
kuharici Antona Grima napisanoj na njemačkom
jeziku goticom. Izvornik se čuva u GMV-u, a sadrži 209 recepata
zabilježenih u Varaždinu 1802. godine. Kuharicu je moguće kupiti
u Gradskom muzeju Varaždin.

Predavanja, prezentacije, edukacije…

Izložba je bila postavljena za razgled do 5. studenoga 2023.
godine, a tijekom njezina trajanja održavali su se i brojni
dodatni programi (predavanja, prezentacije i dr.) u sklopu
Srijede u Muzeju te organizirali edukacijski sadržaji za učenike
kroz program MIŠ – Muzej i škola.

Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija
Republike Hrvatske, Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Autori izložbe bili su Elizabeta Igrec, Mišel Jelić,
Mia Košćak, Davor Kraš, Petra Marincel, Nataša Mihinjač, Petar
Nevžala, Jelena Rančić, Daša Suhić Hižak, Lovorka Štimac-Dedić,
Spomenka Težak
, dok je izložbom je
koordinirala Petra Marincel. 

{“GALLERY”:2798693}

Lucija Berdin Kokol i Andrija
Večenaj
oblikovali su postav izložbe, vizual je
oblikovao Vjeran Kostović, dok je
fotografije obradio i pripremio Andrej
Švoger
. Suradnica na projektu bila
je Anita Peričić, a Jelena
Petković
bila je zadužena za edukacijsko-pedagoški
program. Konzervatorsko-restauratorski radove i
pripremu izložaka odradili su Petar Nevžala, Neven
Sudec, Daša Suhić Hižak, Marija Rajić, Nina Mertik

(Pokrajinski muzej Ptuj – Ormož), Timotej Tomšić, Jelena
Rančić, Nevenka Juriša
i Romana
Kereži. 
Tehnički postav izložbe
potpisuju Zlatko Bosak, Josip Cepanec, Ivica Pakrac,
Marko Stančin, Dragica Škarica
i Štefanija
Slunjski
.

Izlošci su posuđeni iz više izvora, to su: Agronomski fakultet u
Zagrebu, Ekos holding – Prehrana d.o.o., Alka Horvat, Hrvatski
prirodoslovni muzej, Institut za arheologiju, Vladimir Kelemenić,
Muzej prehrane “Podravka”, Ljubo Opačić, Uršulinski samostan u
Varaždinu, Vindija d. d., Letizia Zadravec – Gift shop Letizia.

Sponzori izložbe bili su: Gospodarska škola u Varaždinu, Gradska
tržnica d.o.o., Hartmann papirna ambalaža d.o.o., Insektarij –
tvornica buba, Ireks aroma d.o.o., Magic Net, Muraplast d.o.o.,
OPG Cafuk, OPG Pocedulić, OPG Tucman, Parkovi d.o.o., “Sandukar”
drvna galanterija i pilana, Vindija d.d.

Najnovije