Prvi put u povijesti u općini Štrigova održani su izbori za predstavnika slovenske nacionalne manjine. Izborno povjerenstvo imalo je lak zadatak jer je od 66 birača s pravom glasa na biralište izišao samo jedan. I taj jedan dao je glas Alenki Kosič Novak, jedinoj kandidatkinji, koja je tako s osvojenih 1,52 posto glasova postala predstavnica Slovenaca. Da odmah razriješimo dilemu – da, taj jedan jedini glas je njezin.
A za koga ću drugoga?
– Glasala sam za sebe, a za koga ću drugoga? – smije se poljoprivrednica koju je iz Slovenije u Hrvatsku dovela ljubav. Međimurska je snaha već 27 godina. U politici je aktivna devet godina i vijećnica je HSS-a u Općinskom vijeću. Za kandidaturu na manjinskim izborima predložilo ju je Slovensko kulturno društvo Nagelj iz Varaždina.
– Zvali su me dva dana prije izbora i morala sam se odlučiti u roku od 24 sata. Sve se odvijalo jako brzo, pa je zato i tako slab odaziv birača. Ljudi nisu ni znali da su izbori – kaže. Kao predstavnica Slovenaca radit će uglavnom na organizaciji druženja mještana s obje strane granične crte jer nema problema koje bi trebalo rješavati.
– Dobro nam je u Hrvatskoj. Mučimo se kao i drugi. Imamo farmu krava i proizvodimo mlijeko, po sistemu “što više radiš, manje zaradiš” – dodaje Alenka Kosič Novak. Stanislav Rebernik, načelnik općine Štrigova, koja ima oko 2800 stanovnika, ne zna koji je razlog tome što se veći broj stanovnika izjasnio Slovencima, čime su prvi put stekli pravo na manjinske izbore. – Možda se osjećaju slobodnijima, pa se i izjašnjavaju kao manjina – razmišlja.
Prekogranična suradnja
Nakon Drugog svjetskog rata dio općine, Raskrižje i okolna naselja, pripao je Sloveniji. Raskrižje je odcijepljeno od matične župe Štrigove, a među dijelom mještana s obje strane nametnute im granice pojavile su se tenzije. Danas Štrigova i Raskrižje odlično surađuju na kulturnom i sportskom planu. Prije desetak godina tridesetak je djece iz Hrvatske odlazilo u škole preko granice, smatrajući da ondje imaju bolje uvjete i šanse, a sad ih je samo nekoliko.
– Uglavnom su to djeca iz miješanih brakova. Može se uskoro očekivati da će djeca iz Slovenije dolaziti k nama u školu – kaže Rebernik. Pripadnici slovenske manjine voljeli bi da se u školi u Štrigovi uvede mogućnost učenja slovenskog jezika. Prije dvije godine provedena je anketa i 25 roditelja izjasnilo se da bi poslali djecu na satove slovenskog.
– Proslijedili smo podatke Županiji i čekamo što će biti od toga. Zapelo je navodno oko kadrova koji će podučavati slovenski jezik – kaže načelnik, koji je ujedno ravnatelj škole.
