Obzirom na aktualnu situaciju oko naglog i enormnog rasta švicarskog franka i ozbiljnost situacije u kojoj su se našli hrvatski građani, priopćenjem za javnost oglasili su se Hrvatski laburisti u kojem napominju kako su još 2010. tražili hitno ukidanje devizne klauzule, upozoravajući na scenarij kakav se upravo sada desio. Njihovo priopćenje prenosimo u nastavku.
“U prosincu 2010. godine Laburisti su uputili pismo tadašnjem guverneru HNB-a, Željku Rohatinskom, u kojem smo tražili ukidanje valutne klauzule, s upozorenjem kako će svaki poremećaj kune pasti na leđa građana. Famoznom deviznom klauzulom banke su sav rizik sa sebe prebacile ili na građane, ili na tvrtke, od kojih predobro žive.
Tražilo se od guvernera da donese odluku kojom će doći barem do podjele rizika izmeđuugovornih strana i ukidanja devizne klauzule kako bi kuna napokon postala nacionalna valuta, kako bi Hrvatskoj bio vraćen dio suvereniteta koji iz dana u dan gubi, i kako bi banke (uglavnom u stranome vlasništvu) poslovale po pravilima po kojima posluju u matičnim državama.
Nakon što je zahtjev Laburista ismijan, guverner ipak, nekoliko mjeseci kasnije priznaje kako je Hrvatska visoko eurizirana dok valutna klauzula u depozitima i kreditima povećava kreditni rizik. Da su Laburisti u pravu, dokazala je i preporuka Europske centralne banke HNB-u da smanji uporabu devizne klauzule kako bi se smanjila i ranjivost Hrvatske prema mogućim naglim promjenama u kretanju tečaja eura i ostalih stranih valuta.
Hrvatski laburisti su nekoliko puta javno upozoravali na povlašteni status stranih banaka u Hrvatskoj, ali nisu čuli da HNB staje na stranu onih zbog kojih, uostalom, postoji – građana. Laburisti jesu za stabilnost banaka, ali ne isključivo preko leđa građana. Isticali smo nužnost stvaranja jake nacionalne, hrvatske banke u kojoj će hrvatski građani i te kako rado štedjeti u kunama.
U srpnju 2011. godine Laburisti su u saborsku proceduru uputili prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kako bi se brisala odredba “temeljem koje je uvedena valutna klauzula, a koja omogućava da vjerovnici svoja potraživanja pretvaraju u bilo koju valutu ili zlato”. Laburisti su predlagali da se svi krediti dani u švicarskim francima putem konverzije pretvore u kunske kredite bez novih naknada koje bi banke obračunavale građanima, po tečaju od 31.12.2010.godine, a da se kamatnu stopu veže uz eskontnu stopu HNB-a kako bi se onemogućilo bankama da samovoljno podižu kamate.
Dok građani ove zemlje plaće i mirovine primaju u kunama, nitko od njih nema pravo tražiti da svoje obveze plaćaju u “švicarcima” ili eurima, dolarima ili zlatu. Kuna je nacionalna moneta, nacionalnom monetom čuva se monetarni suverenitet zemlje. Naime, cjelokupni teret valutne klauzule snose građani koji imaju kredit u švicarskim francima, dok banke ne snose apsolutno nikakav rizik.
Građani Hrvatske snose 4 rizika koje su im nametnule banke svojom voljom: visoka kamatna stopa – koju banke jednostrano oblikuju, devizna klauzula – koja valutni rizik u cijelosti prebacuje na korisnike kredita, promjenljiva kamatna stopa – banka uvijek može jednostrano mijenjati kamatne stope nakon ugovaranja kredita te hipoteka, osiguranja, jamci – banka se za svaki stambeni kredit osigura na tri načine: hipotekom, životnim osiguranjem i jamcima odnosno sudužnicima.
Trebalo je četiri godine da ova jeftina demagogija i populizam, kako su tada nazivali takav zahtjev laburista, postane ozbiljna i prioritetna tema za raspravu.”
