- Mojim Romima je zabranjen ulazak u kafić jer osoblje kafića ne želi služiti pripadnike romske zajednice, i pučka pravobraniteljica se uvjerila u to - tvrdi Veljko Kajtazi
Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko
Kajtazi u Novom je danu povodom Svjetskog dana Roma
komentirao položaj Roma u Hrvatskoj i s kojim se problemima
najčešće susreću, piše N1.
“Posebno sam sretan jer na našu inicijativu ostale države u
Europi i svijetu obilježavaju ove dane. Prošle godine je Svjetski
dan romskog jezika obilježilo 27 država, a bilo je na našu
inicijativu. UNESCO je priznao romski jezik kao kulturnu baštinu
na našu inicijativu”, rekao je Veljko Kajtazi i dodao:
“Posebno sam sretan što unatrag 15 godina nismo više nevidljivi i
na naša događanja dolaze i visoki dužnosnici. Kad sam ušao u
Sabor, nije bilo tako. Obilježavanje našeg dana bilo je na
livadi, u birtijama, ispod mosta. Kad imate podršku visoko
pozicioniranih ljudi, lakše se rješavaju pitanja.”
Kajtazi ističe da je nužno nakon donošenja Nacionalnog plana,
odrediti akcijske planove na lokalnim razinama. Oko toga vrši
velik pritisak, kaže, dodajući da nije dovoljno odrediti u
proračunu stavku za Rome.
Na pitanje koji su najveći problemi Kajtazi odgovara:
“Obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje – to je začarani krug.
Više od 80 posto Roma prima socijalnu pomoć, zapostavljeni su,
teško je. Ako postoji romsko naselje udaljeno pet km od centra, a
u gradu postoje naselja, zašto je romsko zapostavljeno, a ostala
su održavana i imaju infrastrukturu? Molim vas, donesite akcijske
planove da bi se krenulo. Vlada je donijela operativni plan za
nacionalne manjine, to se sad rješava.”
Komentirajući raste li ili se smanjuje netrpeljivost, Kajtazi je
otkrio da neki kafići i druga mjesta u Međimurju brane Romima
ulazak:
“Mojim Romima je zabranjen ulazak u kafić jer osoblje kafića ne
želi služiti pripadnike romske zajednice, i pučka
pravobraniteljica se uvjerila u to. Kad imate u Mjesnim odborima
ljude koji ne žele iznajmljivati Dom pripadnicima romske
zajednice već se recimo posudi šator. Ovih dana ću se prvi put
naći s načelnikom policije u Međimurskoj županiji, vjerujem da
ćemo naći neko rješenje jer se bojim imajući u vidu da
interventna policija ulazi u romsko naselje kad se zabavljaju jer
je glasna glazba. Donedavno nisu imali kulturnog sadržaja – 2.500
stanovnika u naselju bez kulturnog sadržaja. Trebamo težiti tome
da i većinsko stanovništvo može živjeti u romskim naseljima.”
Kajtazi govori da se broj ljudi na socijalnoj pomoći može
smanjiti jedino suradnjom dok stereotipi takav pomak samo
onemogućuju. Romi teško dolaze do posla.
“Takvih je primjera jako puno. Romi su počeli mijenjati imena i
prezimena da bi dobili kredit i slično, imamo na tisuće
slučajeva. Postoje kvote, ne treba biti deset studenata, neka
budu dva. Za 10 godina bismo imali i visoko obrazovanje, tako se
počinje. S druge strane ne treba generalizirati nego dati priliku
svakome. Mi Romima ne damo priliku.”
Više pročitajte na portalu N1.