Pored hrvatskog jezika trebali bi uključivati romani chib, kao i jezik Roma Bajaša.
Dana 31. siječnja 2023. godine održana je 14. sjednica
Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za
uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2024. godine, tijekom
koje se raspravljalo o pravu pripadnika romske nacionalne manjine
na dvojezičnost u općini Orehovica u Međimurskoj županiji,
javlja Phralipen.hr.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u općini Orehovica od
ukupno 2720 stanovnika, njih 916 je pripadnika romske nacionalne
manjine, odnosno 33,68 posto, čime je ispunjen preduvjet za
dvojezičnost. Posljednjih smo mjeseci vidjeli mnogo medijskih
natpisa o ovoj tebi, stoga je saborski zastupnik Veljko
Kajtazi za ovu sjednicu predložio raspravu oko prava
romske zajednice. S obzirom na potrebu uključenosti svih
nadležnih oko realizacije dvojezičnosti, na sjednicu su pozvani
predstavnici iz Ministarstva pravosuđa i uprave, rekla je
predsjednica Povjerenstva Ana Šimpraga,
otvorivši raspravu.
Prvi se za riječ javio saborski
zastupnik Veljko Kajtazi navodeći kako su Romi
ostvarili pravo na dvojezičnost, a ta je informacija odjeknula i
u medijima, a potom i dodao: Nadležno Ministarstvo pravosuđa
i uprave očitovalo se i dostavilo upute općini Orehovica da se
upusti u pripremu za provedbu ove zakonske obaveze, naglašavam,
obaveze koja proizlazi iz Ustavnog zakona. Konkretnih pisanih
očitovanja općine zasad nije bilo. Budući da je vijest pokrenula
nekonstruktivne rasprave ispunjene dezinformacijama, inzistirao
sam da se sastanemo na ovoj razini da bismo o ovoj temi
raspravili javno i transparentno. Iako poštujem da svi imamo
svoje mišljenje, smatram da se zakon, a posebno onaj ustavni,
mora provoditi. Moj stav se može sažeti u dvije točke. Prva je,
poštivanje zakona, a druga, dijalog oko načina provedbe, odnosno
konzumacije prava na dvojezičnost. To su točke od kojih, kao
zastupnik i predstavnik romske nacionalne manjine, ne mogu
odustati.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa i uprave Mirela
Balint informirala je prisutne o dopisu
ministarstva upućenom Općini Orehovica u kojem je naglašeno da se
dvojezičnost na ovom području mora uvesti, ali izbor hoće li
ploče biti na jeziku Roma Bajaša ili na romani chibu, službenom
jeziku Roma, ostaje na odluci Općine kao jedinici lokalne
samouprave. Neosporno je da dvojezične ploče moraju
realizirati i prvi korak u tome je da se statutom propišu
zajamčena prava, rekla je Balint u ime Ministarstva pravosuđa.
Zastupnik Boris Milošević govorio je o
ovoj temi iz perspektive svih nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj. Ova tematika važna je za sve nacionalne
manjine, posebno za one koje ostvaruju to pravo, a njih
nema puno, rekao je Milošević i dodao: Jedna od tih je
srpska nacionalna manjina koja pravo na dvojezičnost ostvaruje u
20 jedinica, potom Talijani i Česi u samo jednoj jedinici, a
mađarska i slovačka nacionalna manjina koje su do ovog popisa
stanovništva imale pravo na dvojezičnost u jednoj jedinici,
to su pravo izgubile. Ovi podaci govore da je prag od jedne
trećine visok, a i preporuka Vijeća Europe je da se on snizi.
Tamo gdje se to pravo ostvaruje, važno je da se to pitanje uredi
statutima jedinica lokalne samouprave.
Kad govorimo o romskoj nacionalnoj manjini na području općine
Orehovica, vrlo je važno da se ostvari dijalog s Općinom kako bi
manjina to pravo i konzumirala. Državi su po tom pitanju
ograničene ovlasti, a općinsko vijeće ključno je tijelo koje mora
donijeti i izglasati statut, što ono čini sporo i neučinkovito. U
suprotnom, država bi mogla ići u kažnjavanje, no pitanje je
koliko je takva mjera kontraproduktivna. Ono što je važno je
ostvariti dijalog s Općinom i općinskim vijećem kako bi vidjeli
koji sve načini uređenja i modela dvojezičnosti odgovaraju
cilju poštivanja zakona.
Konačnu odluku o ovoj temi dnevnog reda po završetku 14. sjednice
Povjerenstva komentirala je članica Povjerenstva i predsjednica
Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Suzana
Krčmar.
Na današnjoj sjednici Povjerenstva bile su prisutne sve
institucije uključene u rješavanje pitanja dvojezičnosti,
izuzev predstavnika općine Orehovica koji su bili pozvani, ali se
iz ovih ili onih razloga, nisu odazvali. Razgovarali smo i
donijeli Odluku u uvođenju dvojezičnih, odnosno trojezičnih
ploča, što ostaje odlučiti lokalnoj samoupravi. Ipak, ključno je
da se postavljanje ploča realizira što podržava i samo
Ministarstvo pravosuđa i uprave. To su doista dobre namjere i žao
mi je što Općina za to nema razumijevanja. Ne radi se o tome hoće
li ploče biti ispisane na bajaškom ili romani chibu, već o tome
da romska zajednica u Orehovici na njih ima pravo. Time bi
poslali jednu sjajnu poruku svijetu. Onu da je Hrvatska, a time i
samo Međimurje, jedna tolerantna sredina u kojoj se poštuje
različitost i ostvaruje razumijevanje između romske nacionalne
manjine i pripadnika većinskog stanovništva. Hrvatska svoju
otvorenost pokazuje brojnim programima u cilju uključivanja
pripadnika nacionalnih manjina u društvo, a tako bi mogla i
općina Orehovica. Srećom, ispred Općine već se vijori romska
zastava, pa zašto ne bi stajala i dvojezična ploča. Općina time
samo može profitirati i postati europski primjer harmonične
koegzistencije različitosti.
U dosadanjim očitovanjima Općina Orehovica je navodila da je
problem realizacije postavljanja ploča definiranje drugog jezika,
no romski predstavnici ističu kako prepreka nema budući da su
izrazili svoju želju da ploče budu trojezične, što znači da pored
hrvatskog jezika trebaju uključivati romani chib, kao i jezik
Roma Bajaša. Predstoji da se Općina Orehovica organizira kako bi
prilagodila postojeći ili donijela novi statut nužan za
provođenje projekta postavljanja dvojezičnih ploča i time
omogućila realizaciju Ustavnog prava na terenu.