HSLS Međimurske županije

MEĐIMURSKI HSLS ‘Podržavamo stimuliranje funkcionalnog ili stvarnog spajanja općina i daljnju decentralizaciju Hrvatske’

- Treba voditi računa o volji žitelja svake općine te u slučaju stvarnog spajanja držimo da je potrebno provesti referendum - kažu iz HSLS-a Međimurske županije

HSLS Međimurske županije poslao je priopćenje vezano uz
funkcionalno ili stvarno spajanje općina. Potpisuje ga
predsjednik Josip Grivec, a prenosimo ga u nastavku.

– HSLS Međimurske županije razmatrao je tematiku vezanu uz
najavu funkcionalnog ili stvarnog spajanja općina. Polazeći od
Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi, Deklaracije o regionalnom
razvoju i jedinstvenosti Međimurske županije te Deklaracije
HSLS-a Međimurske županije o potrebi daljnje decentralizacije
Hrvatske te jačanja fiskalnih kapaciteta i nadležnosti JL(R)S-e
donijete na Skupštini HSLS-a Međimurske županije 1. ožujka 2019.
godine zaključujemo:

1. Podržavamo prijedlog racionalizacije
stimuliranjem funkcionalnog ili stvarnog spajanja
općina.

Kod toga treba voditi računa o volji žitelja svake općine koji su
se uglavnom saživjeli sa svojim općinama te u slučaju stvarnog
spajanja držimo da je potrebno provesti referendum. U slučaju
funkcionalnog spajanja držimo da je dovoljna odluka
predstavničkog tijela JLS-e. Kod stvarnog spajanja ne
dijelimo mišljenje da se manje općine trebaju pripojiti većim, to
nije demokratski, nego više liči na “veća riba jede manju”,
držimo da je stvar dogovora među zainteresiranim općinama kako će
se ta buduća općina zvati i gdje će biti sjedište.

Nametnuto pripajanje manjih općina većim te ime takve spojene
općine će sasvim sigurno izazivati nezadovoljstvo žitelja
dosadašnjih općina. Ime bi trebalo povezivati, a to znači da
treba biti povezujući faktor svih dosadašnjih općina spojenih u
jednu. Sjedište bi trebalo biti stvar dogovora, a kriteriji bi
eventualno trebali biti što veća dostupnost i prometna povezanost
svih dijelova te buduće općine sa samim sjedištem.

Napominjemo da u Međimurju već u praksi općine zajednički
rješavaju ili imaju zajedničke ustanove i slično, sigurno je tako
i u drugim sredinama. Realna je pretpostavka da će JLS-e
preferirati funkcionalno spajanje u odnosu na stvarno.

2. Daljnja decentralizacija

Republika Hrvatska je još uvijek previše centralizirana kako
fiskalno tako i u nadležnostima te je nužno, poželjno i potrebno
sve što je moguće približiti građanima, jer na taj način se
smanjuje utjecaj središnje vlasti, stranačka pripadnost, itd., a
to znači pravedniji i brži razvoj, zadovoljstvo građana te veće
oslobađanje kreativnih i drugih potencijala pojedinaca, udruga,
JLS-e, jednom riječju društva u cjelini – stoji u priopćenju.

U nastavku donosimo i Deklaraciju HSLS-a koja je donijeta 1.
ožujka 2019. godine.

– Na temelju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona
o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Deklaracije o
regionalnom razvoju i jedinstvenosti Međimurske županije te
Statuta HSLS-a 10. Skupština HSLS-a Međimurske županije 1. ožujka
2019. Godine, a polazeći od činjenice  da je Republika
Hrvatska previše centralizirana kako fiskalno tako i u
nadležnostima te da je nužno, poželjno i potrebno sve što je
moguće približiti građanima donosi:

DEKLARACIJU HSLS-a MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O POTREBI DALJNJE
DECENTRALIZACIJE HRVATSKE TE JAČANJA FISKALNIH KAPACITETA I
NADLEŽNOSTI JL(R)S-e

s ciljem osiguravanja bržeg, kvalitetnijeg i pravednijeg razvoja
svake sredine, a samim tim i Hrvatske u cjelini.

Uvođenje glavarine od na pr. cca 500 Eura po stanovniku godišnje
uz koeficijent sukladno razvijenosti (na pr. Zagreb koeficijent
1, općina ili grad s manjim stupnjem razvijenosti koefocijent
1,05, još manjim 1,1, itd.). to bi imalo svekolike pozitivne
učinke, pa i aktualnu problematiku kao što je demografska,
nedostatak radne snage i slično. To ne bi bio preveliki iznos u
usporedbi s državnim proračunom (cca 10 posto).

Obrazloženje-osvrt na lokalnu samoupravu 1993-2019

Ovakav teritorijalni ustroj temelji se na Zakonu o lokalnoj
samoupravi i upravi te Zakonu o područjima županija, gradova i
općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 90/1992. od
30. 12. 1992.). ta, u to doba nova teritorijalna podjela donijela
je brži, kvalitetniji i pravedniji razvoj od dotadašnjeg.

Često puta se javljaju ideje i prijedlozi o ukidanju JL(R)S-a
(općina, gradova i županija), jer su, prema tim predlagačima,
premale. Samo korištenje termina “ukidanje” je blago rečeno,
neprimjereno, a koriste ga oni koji u potpunosti ne razumiju ili
ne žele razumjeti značaj lokalne samouprave, niti su je pomno
proučili, napravili neku kvalitetnu simulaciju što bi donio
njihov prijedlog, koji su eventualni nedostaci aktualnog modela i
sl.

Pogrešno se koristi taj termin “ukidanje”, kako je moguće ukinuti
nešto što postoji i funkcionira, dok na tom području netko živi,
radi i stvara. Naravno, mogu se promijeniti ili prilagoditi neke
nadležnosti, način upravljanja u samoupravama i slično, no
korištenje termina ukidanje je samo po sebi pogrešno i izaziva
negativne konotacije. Govoriti da je potrebno ukinuti nešto što
je malo je također pogrešno, jer što je u stvarnosti malo,
naravno da je na pr. Međimurje manje u odnosu na neku površinom
ili brojem stanovnika, veću županiju, no taj kriterij ne može
biti odlučujući ili za neke jedini. Treba poštovati posebnosti i
što je itekako važno, ovakav teritorijalni ustroj dao je i daje
dobre rezultate u razvoju te interesu zadovoljavanja potreba
svojih građana i to na brži, kvalitetniji i pravedniji način.
Rekao bih da se često puta tu radi o nerazumijevanju, skupljanju
političkih poena na temelju floskula o prevelikom broju JLS-e,
spominjući lokalne šerife, uhljebe i slično. Zaboravlja se ili se
ne želi znati, a možda poneko ni ne razumije značaj približavanja
socijalnih, zdravstvenih, komunalnih i drugih usluga onima koji
ih koriste i trebaju, dakle, građanima. Sigurno je da je itekako
poželjno i potrebno sve što je moguće približiti građanima, jer
se na taj način daleko brže reagira, lakše i kvalitetnije se
rješavaju određene potrebe, mogući problemi i slično.

Unatoč još uvijek precentraliziranoj državi može se utvrditi da
sve jedinice JLS-e u našoj županiji dobro funkcioniraju,
spuštanjem određenih nadležnosti, a naročito financijskih
sredstava na tu razinu to bi se itekako poboljšalo i ubrzao bi se
svekoliki razvoj svake JLS-e, a time i naše županije te Hrvatske
u cjelini.

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave (NN 127/17) koji je na snazi od 1. siječnja 2018.
znatno se unaprijedila financijska snaga JLS, vjerujemo da je to
jedan važan korak u smjeru jačanja kapaciteta JLS-e te da će
uslijediti daljnji koraci u tom smjeru te na taj način osigurati
brži, kvalitetniji i pravedniji razvoj, jer će se smanjiti
utjecaj centra, politike, pripadnost strankama na vlasti, itd. –
stoji u tekstu deklaracije.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije