Prateći predizbornu kampanju, neke televizijske emisije nakon izbora, a naročito različita mišljenja i prijedloge vezano uz lokalnu samoupravu, HSLS Međimurske županije daje sljedeće priopćenje:
Slušajući različite aktere političkog života u Hrvatskoj čudimo
se neprimjerenom, pa i uvredljivom rječniku koji se koristi.
Naime, lokalne se dužnosnike često bez ustručavanja naziva
“lokalnim šerifima” i pritom se zanemaruju brojni samoprijegorni
dužnosnici koji žive sa svojom općinom, gradom ili županijom.
Naravno da ima i drukčijih, kao i u svakom području našeg
društva, ali svakako u manjoj mjeri. Govori se i kako lokalnu i
regionalnu samoupravu treba srezati, ukinuti i slično.
Istinska, ciljana i promišljena racionalizacija s ciljem
smanjivanja troškova funkcioniranja na svim razinama je svakako
poželjna i potrebna.
HSLS Međimurske županije je još 2019. na svojoj Skupštini
održanoj 1. ožujka jednoglasno donio DEKLARACIJU HSLS-a
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O POTREBI DALJNJE DECENTRALIZACIJE HRVATSKE
TE JAČANJA FISKALNIH KAPACITETA I NADLEŽNOSTI JL(R)S-a.
Očito je da je danas ta problematika itekako aktualna. Neki bi
bez ikakvog razmišljanja ukidali, rezali, centralizirali,
određivali sastav i nazive nekih novih jedinica lokalne
samouprave. Hrvatsko je društvo na žalost previše podijeljeno na
povijesnim, kulturološkim, vjerskim, političkim i drugim
područjima, a neki nov, nepromišljen i nametnut teritorijalni
ustroj uzrokovao bi dodatne, potpuno nepotrebne podjele. Moramo
biti svjesni činjenice da su se građani dobrim dijelom
identificirali sa svojom općinom, gradom ili županijom.
Našu deklaraciju donijeli smo na temelju Europske povelje o
lokalnoj samoupravi, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi, Deklaracije o regionalnom razvoju i jedinstvenosti
Međimurske županije te Statuta HSLS-a polazeći od činjenice da je
Republika Hrvatska previše centralizirana kako fiskalno tako i u
nadležnostima te da je nužno, poželjno i potrebno sve što je
moguće približiti građanima.
Cilj je naše deklaracije osigurati brži, kvalitetniji i
pravedniji razvoj svake sredine, a samim tim i Hrvatske u
cjelini.
Naš bi prijedlog bilo uvođenje glavarine od npr. samo 500 eura po
stanovniku godišnje (cca 11 posto izvršenja Proračuna RH za
2019.), a poželjnije i moguće 1000 eura po stanovniku (cca 22
posto u odnosu na izvršenje Proračuna za 2019.). Poželjno bi bilo
uvesti i koeficijente sukladno razvijenosti (npr. za Zagreb
koeficijent 1, za općinu ili grad s manjim stupnjem razvijenosti
koeficijent 1,01, još manjim 1,05 itd.). To bi imalo svekolike
pozitivne učinke, pa i na aktualnu problematiku kao što je
demografsko stanje, nedostatak radne snage i slično. Iznosi ne bi
bili preveliki u usporedbi s iznosima koji se izdvajaju za rad
cjelokupnog državnog aparata (javnih tijela, institucija i ostale
državne administracije).
Osvrt na lokalnu samoupravu
1993. – 2019.
Sadašnji teritorijalni ustroj temelji se na Zakonu o lokalnoj
samoupravi i upravi te Zakonu o područjima županija, gradova i
općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 90/1992 od
30. 12. 1992.). Ta, u to doba nova teritorijalna
podjela donijela je brži, kvalitetniji i pravedniji razvoj od
dotadašnjeg, bio je to korak prema toliko potrebnoj
decentralizaciji države.
Često se javljaju ideje i prijedlozi o ukidanju općina, gradova i
županija jer su, prema tim predlagačima, prije svega premale,
neučinkovite, nepotrebne… Samo korištenje termina “ukidanje” u
najmanju je ruku neprimjereno, a odraz je potpunog
nerazumijevanja značaja lokalne samouprave. Vidljivo je da se ti
prijedlozi ne temelje na pomnom proučavanju, nekoj kvalitetnoj
simulaciji ili analizi eventualnih nedostataka aktualnog modela.
Moguće je i da se želi skrenuti pozornost s pravih problema ili
skupiti političke poene populističkim pristupom umjesto analize
postojećeg stanja. Tek se nakon detaljne analize i izrađene
simulacije učinka eventualnog novog ustroja mogu odvagnuti moguće
koristi ili štete.
Pogrešno se koristi taj termin “ukidanje”. Naime, kako je moguće
ukinuti nešto što postoji i funkcionira, dok na tom području
netko živi, radi i stvara? Mnoge su jedinice lokalne i regionalne
samouprave članice brojnih međunarodnih asocijacija, mnoge
provode projekte EU-a koji bi ukidanjem došli u pitanje te bi
vjerojatno došlo do gubitka dobivenih sredstava.
Naravno, mogu se promijeniti ili prilagoditi neke nadležnosti,
način upravljanja u samoupravama i slično, no korištenje termina
“ukidanje” samo je po sebi pogrešno i izaziva negativne
konotacije. Govoriti da je potrebno ukinuti nešto što je malo
također je pogrešno jer postavlja se pitanje što to znači “malo”?
Naravno da je npr. Međimurje površinom ili brojem stanovnika
manje u odnosu na neku veću županiju, no taj kriterij ne može
biti odlučujući, a pogotovo ne jedini. Treba poštovati posebnosti
svakog područja. Itekako je važno da je ovakav teritorijalni
ustroj dao i još uvijek daje dobre rezultate u razvoju te
interesu zadovoljavanja potreba svojih građana, i to na brz,
kvalitetan i pravedan način.
Rekao bih da se tu čak radi o nerazumijevanju, skupljanju
političkih poena na temelju floskula o prevelikom broju jedinica
lokalne samouprave, spominjući lokalne šerife, uhljebe i slično.
Zaboravlja se ili se ne želi razumjeti značaj približavanja
socijalnih, zdravstvenih, komunalnih i drugih usluga onima koji
ih koriste i trebaju, dakle, građanima. Sigurno je da je itekako
poželjno i potrebno sve što je moguće približiti građanima jer se
na taj način daleko brže reagira, lakše i kvalitetnije se
ispunjavaju određene potrebe i rješavaju mogući problemi.
Unatoč još uvijek precentraliziranoj državi može se utvrditi da
sve jedinice lokalne samouprave u našoj županiji dobro
funkcioniraju, a spuštanjem određenih nadležnosti i naročito
financijskih sredstava na tu razinu to bi se itekako poboljšalo i
ubrzao bi se svekoliki razvoj svake jedinice, a time i naše
županije te Hrvatske u cjelini.
Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave (NN 127/17) koji je na snazi od 1. siječnja 2018.
znatno se unaprijedila financijska snaga JLS-a. Vjerujemo da je
to jedan važan korak u smjeru jačanja kapaciteta lokalne
samouprave te bi trebali uslijediti daljnji koraci u tom smjeru.
Na taj bi se način osigurao brži, kvalitetniji i pravedniji
razvoj jer će se smanjiti utjecaj centra, politike, pripadnosti
strankama na vlasti itd.
Ako detaljna i stručna analiza pokaže mogućnost racionalizacije,
potrebno je odrediti jasne i kvalitetne kriterije uvažavajući
povijesne, zemljopisne i druge karakteristike.
Sukladno članku 5. Europske povelje o lokalnoj samoupravi
mišljenje žitelja svake općine, grada ili županije je presudno i
treba ga poštovati (provedbom referenduma).
Držimo da bi bilo poželjno stimulirati (npr. putem glavarine s
većim koeficijentom) zajedničko obavljanje različitih poslova u
nekoliko jedinica lokalne samouprave, tj. formiranje zajedničkih
upravnih i drugih odjela, ustanova i slično. Toga i danas ima, a
poželjno je to dodatno razviti. Time se postiže racionalizacija
uprave i određenih poslova, a putem predstavničkog i izvršnog
tijela jedinice lokalne samouprave i dalje imaju samostalnost.
Napominjemo da je Hrvatska po veličini općina negdje u sredini
EU-a, na koji se volimo pozivati. To znači da u nekim državama
ima vrlo velikih općina, a u nekima daleko manjih nego kod nas.
Zato smatramo da sam kriterij veličine općina nije relevantan
temelj za uvođenje velikih promjena.
Međimurje kao županija te gradovi i općine u Međimurju itekako su
ispunili svoju. svrhu jer su racionalnije ustrojeni od drugih.
Hrvatska treba daljnju decentralizaciju financija i nadležnosti,
te maksimalno približavanje uprave i svih usluga građanima. To je
u skladu i s načelom supsidijarnosti, prema kojem se ovlasti
dodjeljuju tijelima nižih razina vlasti, a tek ako ih ona ne mogu
primjereno izvršavati, te se ovlasti prenose na neposredno višu
razinu.
Umjesto bavljenja mišlju “ukidanja” općina, gradova i županija
bolje je napraviti analizu racionalnosti brojnih agencija,
holdinga, te administrativnih i drugih barijera s kojima se
susreću poduzetnici i građani, zatim uvesti eventualna ciljana
poboljšanja na način da sve razine vlasti budu u najvećoj mogućoj
mjeri na usluzi svim građanima.
Josip
Grivec