Čakovec ima gradonačelnicu i zamjenicu gradonačelnice
Na izvanrednim izborima u Novskoj građani su birali između dviju
kandidatkinja, što je rijedak slučaj u Hrvatskoj. Marija
Kušmiš s liste HDZ-a i HSS-a prva je žena na čelu Novske
u povijesti. Govorila je da biti žena u politici nije lako jer
žene uglavnom moraju uložiti puno više truda kako bi dokazale
svoje znanje i sposobnosti. To i tradicionalni stereotip da je
politika za muškarce, najčešći su razlozi zašto se žene rjeđe
odlučuju na kandidaturu. No, pomaka ima.
– Žene su kontinuirano osjetno podzastupljen spol, u skladu s
općim nepovoljnim položajem u politici i općenito na svim vrstama
upravljačkih pozicija. S druge strane, od izbora do izbora
bilježimo trend kontinuiranog blagog ublažavanja te
podzastupljenosti – ističe pravobraniteljica za ravnopravnost
spolova Višnja Ljubičić, koja je analizirala
zastupljenost žena na dužnostima nakon lokalnih izbora 2017. i
2021. godine.
Na lokalnim izborima 2017. izabran je do tada najveći udio žena u
predstavnička i izvršna tijela, njih 24,4 posto, što je povećanje
od sedam posto u odnosu na lokalne izbore 2013. Na takav rast
utjecao je, objašnjava, početak primjene novčanih kazni za
političke stranke koje liste nisu sastavljale u skladu s
propisanom kvotom. Na lokalnim izborima 2021. uzlazni je trend
nastavljen, no sporijim tempom. U predstavnička i izvršna tijela
izabrano je ukupno 27,3 posto žena, što je do sada najveći
postotak izabranih žena na lokalnim izborima.
Na svim političkim izborima ponavlja se, upozorava Ljubičić,
lošije pozicioniranje žena na kandidacijskim listama.
Na izvršnim funkcijama također se blago povećao udio
izabranih žena. Izabrane su dvije županice (9,5 posto), 17
gradonačelnica (13,4 posto) i 44 načelnice općina (10,3 posto).
Pridoda li se pobjeda Marije Kušmiš u Novskoj, danas 18 žena vodi
gradove. Inače, 2009. imali smo samo pet posto županica, 4,7
posto gradonačelnica i 4,9 posto načelnica. U usporedbi s 2017.,
kad je udio izabranih žena u svim predstavničkim i izvršnim
tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bio
24,4 posto, danas je to 27,3 posto.
– Ovim tempom moglo bi doći do stagnacije i dugoročnih poteškoća
u nastojanjima da postignemo udio žena u predstavničkim i
izvršnim tijelima od najmanje 40 posto – zaključila je u analizi
Ljubičić. Cilj je da se postupno povećanje podzastupljenog spola
do 40 posto mora postići najkasnije nakon provedbe trećih
redovitih izbora od dana stupanja na snagu. Ovo su bili peti, a
Hrvatska je tek na 27,3 posto.
Ljerka Cividini druga je gradonačelnica Čakovca
od osamostaljena Hrvatske. Kao donedavno jedina žena u
Hrvatskoj na čelu Županijske uprave za ceste, nikad, kaže,
nije posao dijelila na ženski ili muški.
– Poslovnim ženama, ženama u politici, ali i ženama općenito,
zasigurno neki aspekti u Hrvatskoj i današnjem društvu ne idu u
korist kada su mogućnosti u pitanju. Ponajprije tu mislim na
zatvaranje ili pak manje mogućnosti onima koje teže razvoju
karijere, naspram muških kolega. Poslovne žene suočene su s
rodnom neravnopravnošću u poduzetništvu i politici zbog stalnog
dokazivanja da tradicionalna uloga žena nije njihova jedina uloga
Marija Kušmiš s liste HDZ-a i HSS-a prva je žena na čelu Novske u
povijesti. Govorila je da biti žena u politici nije lako jer žene
uglavnom moraju uložiti puno više truda kako bi dokazale svoje
znanje i sposobnosti – ističe Cividini i dodaje da je u gradskoj
upravi Čakovca od zaposlene 53 osobe 25 žene. Čakovec ima
gradonačelnicu i zamjenicu gradonačelnice. – Poruka je jasna
– kaže.
Komunikologinja i politologinja prof. dr. Smiljana Leiner
Novosel napominje da je uočljiv trend postupnog porasta
broja žena u politici, no nejednakog intenziteta i razlika u
razinama na kojima djeluju. Od naglog pada broja žena u Saboru
1990.,tipičnog za sve postsocijalističke zemlje, broj je postupno
rastao uz nagli skok 2000. godine na 21,9 posto. – Pomaci su
uočljiviji u porastu vidljivosti žena u politici, tzv. šampionki
ravnopravnosti u politici, koje svojim znanjem i adekvatnom
komunikacijom predstavljaju model za mlade generacije žena i
muškaraca koje dolaze te kreiraju pozitivan imidž žena u javnom
prostoru. Potencijalna opasnost dolazi od onih koje, želeći
naglasiti svoju ulogu, “biti veći muškarci od muškaraca”, izgube
balans između sadržaja i osjećaja, koji prečesto sliče izljevima
bijesa, što šteti inače dobrom imidžu žena na najvišim pozicijama
političkog odlučivanja – napominje Leinert Novosel.