U Hotelu “Park” u Čakovcu održana je konferencija za tisak MDS-a na kojoj su članovi MDS-a iznijeli osnove svog Izbornog programa.
Predsjednik MDS-a i nositelj liste MDS-a pod brojem 21, Željko Pavlic posebno je istaknuo:
“Poznato je da se MDS zalaže za korijenitu decentralizaciju Republike Hrvatske.
Na žalost, činjenica je da je Hrvatska danas visokocentralizirana država. U rangu jedne Grčke, u kojoj centralna država kontrolira 92 % proračunskih sredstava, a u Hrvatskoj centralna država kontrolira 90 % proračunskih sredstava. Možemo reći da od 10 proračunskih kuna, a radi se o prihodima od svih poreza, trošarina i doprinosa koje su prikupljene na nekom području, samo jedna kuna ili 10 % ostaje na tom području odnosno u proračunima naših općina, gradova i županija.
Sve to rezultira ponajviše poraznim gospodarskim pokazateljima, blokiranim političkim sustavom i neravnomjernim i nepravednim regionalnim razvojem.
Dokaz za to su i podaci o prevelikim razlikama u nekim socijalnim i gospodarskim pokazateljima:
Prosječne neto mjesečne plaće po županijama kreću se od 3.268 do 5560 kuna. Prosječna plaća u Međimurju je 3.676 kuna i zaostaje za prosječnom hrvatskom za 30 %.
Bruto društveni proizvod po županijama kreće se od 8.500 E do 15.000 E. BDP u Međimurju iznosi 8.960 E, a hrvatski prosjek je 10.682 eura.
Sve to pokazuje da je dosadašnja regionalna politika bila kriva i neučinkovita.
Ono za što se mi zalažemo je korjenita decentralizacija, tj. preraspodjela svih poreza i trošarina, od PDV-a do naknade za ceste u cijeni benzina, jer samo tako možemo stvoriti uvjete za ravnomjerni razvoj RH i kvalitetni razvoj gospodarstva jer i zaključak Studije o decentraliziranosti švicarskog instituta BAT iz Basela ističe da su Europske zemlje u kojima pojedinačne regije imaju veće ovlasti i odgovornosti u poreznoj, zakonodavnoj i obrazovnoj politici gospodarski naprednije od onih s centraliziranom upravom. I ukoliko želimo da Hrvatska što brže izađe iz krize moramo je što prije decentralizirati.”
Na konferenciji je i zorno prikazana, na štruci kruha, preraspodjela proračunskih sredstava gdje je bilo vidljivo da ogroman dio novaca ostaje pod kontrolom centralne države.