Protekli tjedan Hrvatski sabor je izglasao još jedan paket poreznih zakona, četvrti po redu, čime je zaključena porezna reforma koju je ova Vlada započela još na početku mandata.
– Na kraju ovog poreznog procesa, koji je trajao četiri godine,
možemo dati ocjenu i postaviti pitanje da li je ostvaren osnovni
cilj ove reforme; rasterećenje i rast plaća i mirovina, pogotovo
onih najnižih, što bi dovelo do naglašenije socijalne
pravednosti, kako je to naglasio ministar
financija Zdravko
Marić, predstavljajući 2016. godine osnovne ciljeve
porezne reforme – rekao je Željko Pavlic,
predsjednik MDS.
U obrazloženju je naveo…
– Ono što je za Međimurski demokratski savez posebno bitno i
osnovno je to koliko je ova reforma utjecala na povećanje plaća u
Međimurju, a time i na povećanje standarda Međimurki i
Međimuraca. Nakon završetka ove porezne reforme odgovor je da će
Međimurci imati malo koristi od ovih poreznih promjena, odnosno
da će većini Međimurki i Međimuraca plaće rasti samo minimalno,
pogotovo u odnosu na neke druge korisnike poreznih beneficija –
istaknuo je s nezadovoljstvom dodajući: – O tome nam najbolje
govori podatak s platne liste jedne tekstilne radnice koja ima 31
godinu staža, a koja je za puno radno vrijeme, za 10. mjesec ove
godine dobila neto plaću od 4.091 kuna (tu je uračunat i topli
obrok).
O tome nam govore i najnoviji statistički podaci. Tako je
prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika sa
sjedištem u Međimurskoj županiji, u 2018. godini iznosila 4.822
kune, što je 7,5% više u odnosu na 2017. godinu, ali i 13,6% niže
u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod
poduzetnika na razini RH (5.584 kune).Kako su prosječno male bile
plaće u Međimurju na ostatak Hrvatske najbolje govori podatak da
je samo kod nas u zadnjih deset godina plaća rasla više od 20
posto, a opet smo po istoj među najslabijima u zemlji – završio
je.
Na kontinentu iskaču Grad Zagreb s najvećom prosječnom plaćom u
zemlji koja je u 2017. godini dosegla gotovo 7000 kuna i
Zagrebačka županija koja je blizu 6000 kuna. Glede toga MDS
ocjenjuje da nakon prvog kruga poreznih reformi 2016.
godine, a ta ocjena stoji sada i za reformu u cjelini, upozorili
su da će predložene promjene imati mali utjecaj na povećanje
plaća u Međimurskoj županiji, a time i na poboljšanje
standarda i životnih uvjeta Međimuraca, pogotovo onih koji
primaju najniže plaće.
Naime, predložena porezna rasterećenja iz prvog poreznog kruga
obuhvaćaju samo mali, gotovo zanemarivi, broj plaća i mirovina u
Međimurskoj županiji, jer se odnosi samo na plaće i mirovine veće
od 6.500 kuna, a 25.000 zaposlenih u gospodarstvu Međimurske
županije dobivaju prosjećnu neto plaću od oko 4.800 kuna.
Značajni efekti povećanja plaća temeljem ove reforme vide se samo
na neto plaćama većim od 6500 kuna, tako se, na primjer,
zaposleniku koji dobiva plaću od 20.000 kuna, plaća povećala na
21.706 kuna.
U MDS ističu kako na kraju možemo zaključiti da nije ispunjen
osnovni cilj ove porezne reforme – rasterećenje i rast plaća i
mirovina, pogotovo onih najnižih, što bi dovelo do naglašenije
socijalne pravednosti. Predloženim promjenama se, zapravo,
povećao jaz između najnižih i najviših plaća, čime se još više
narušila socijalna prevednost u Republici Hrvatskoj, kako između
pojedinaca, tako i između pojedinih regija.