Vlada ostaje pri prijedlogu da se svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu "kažnjava” smanjenjem mirovine za 0,34 posto
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić
ponudio je sindikatima kompromisno rješenje oko radnog vremena.
Prema njemu, u Hrvatskoj se neće raditi do navršenih 67 godina od
2031. godine, kako je navedeno u prijedlogu zakona koji je u
javnoj raspravi, već od 2033. godine.
Moguć referendum
Dvogodišnje odstupanje od prvobitne verzije našlo se na stolu
nakon što su sindikati zaprijetili javnim prosvjedom koji bi se
trebao održati 20. listopada ispred predstavništva Europske
komisije u Zagrebu. Pomicanjem odlaska u mirovinu sa 67 godina na
2033., prva generacija koja će raditi do te dobi bit će rođeni
1966. godine. U prijelaznom će razdoblju svi rođeni nakon travnja
1962. godine (ovisno o mjesecu rođenja) do 1966. raditi između 65
godina i četiri mjeseca i 66 godina i 8 mjeseci. Primjerice,
rođeni 1964. godine u mirovinu će 2030. godine sa 66
godina.
Vlada predlaže da se, počev od početka iduće godine, radni vijek
žena povećava za četiri mjeseca svake godine sve dok se 2027.
godine ne izjednače s muškarcima na 65 godina. Žene rođene 1962.
godine bit će prva generacija koja će za punu starosnu mirovinu
morati raditi do 65 godina. Prema najnovijem kompromisnom
prijedlogu, već od 2028. godine će se i muškarcima i ženama radni
vijek povećavati za četiri mjeseca godišnje dok ne dostigne 67
godina.
Sindikati su najnoviju ponudu odbili te po novome traže da Vlada
potpuno odustane od povećanja i zadrži radni vijek od 65 godina.
Za ljude koji to žele i mogu, rad nakon 65. stimulirali bi
dodatnim povećanjem mirovine. Novi zahtjev sindikata ide i protiv
sadašnjeg rješenja koje je donijela Milanovićeva
Vlada da se do 67 godina radi od 2038. godine. Prva generacija
koja bi tako radila trebali su biti rođeni 1971. godine, no
Europska je komisija više puta tražila da se taj prijelaz
ubrza.
Ako se ne radi o pregovaračkom manevru, sindikati su spremni
organizirati prikupljanje potpisa za referendum za zadržavanje
radnog vijeka na 65 godina. Kao ustupak, sindikalna strana
spremna je razgovarati s Vladom da se u prijevremenu starosnu
mirovinu ne ide pet godina ranije kao sada, već tri godine!
Ministar Marko Pavić pozvao je sindikate na novi krug pregovora,
a u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da će Vlada,
neovisno o sindikalnoj odbijenici, ići s kompromisnim rješenjem
koje bi podrazumijevalo dizanje radnog vijeka na 67 godina od
2033. godine.
Dio drugog stupa odmah
Kad je riječ o penalizaciji, Vlada zasad nije pokazala spremnost
za kompromis te ostaje pri prijeedlogu da se svaki mjesec ranijeg
odlaska u mirovinu “kažnjava” smanjenjem mirovine 0,34 posto.
Dakle, u odnosu na varijante u javnoj raspravi, sad već imamo dva
“sigurna” kompromisa. Prvi je da će osiguranici drugog stupa
također dobiti dodatak na mirovinu proporcionalno uplatama u prvi
stup, za razdoblje do 2001. godine 27 posto, a kasnije 20,25
posto. Kome i dalje mirovina bude manja, moći će se vratiti u
prvi stup.
Vrlo je vjerojatno i da će osiguranici drugog stupa dobiti
mogućnost da u trenutku umirovljenja povuku dio svoje mirovinske
štednje odmah – moguće 15 posto! Sindikati se protive najavljenom
povećanju izdvajanja u drugi stup ako bi to išlo nauštrb
izdvajanja za prvi stup te se zalažu za to da se preispita
svrhovitost štednje u drugom stupu. Vlada lagano popušta i kod
statusa dugogodišnjih osiguranika (ljudi koji imaju 41 godinu
staža) te bi oni imali uvjete za umirovljenje kao sada sve do
2027. godine, što znači da bi u mirovinu odlazili s navršenih 60
godina i 41 godinu staža, ali od 2027. godine u takvu bi se
mirovinu odlazilo sa 62 godine.