Mnogi će na prijedlog zakona imati velikih primjedbi jer dijelom zadire u džepove pušača i ljubitelja žestokih alkoholnih pića, ali i tvrtki, poglavito onih osiguravateljskih
Ovih dana završen je “čistopis” prijedloga Zakona o zdravstvenom
osiguranju koji bi se dijelom trebao pobrinuti i za veći priliv
kuna u zdravstvenu blagajnu jer bez toga Hrvatska će sve sporije
pratiti medicinske inovacije, uključujući i skupe lijekove.
No, mnogi će na prijedlog imati velikih primjedbi jer dijelom
zadire u džepove pušača i ljubitelje žestokih alkoholnih pića,
ali i tvrtki, poglavito onih osiguravateljskih. Sreća je što se
novi “nameti” ne odnose na sve građane nego samo na one koji žive
rizično, a to, primjerice, znači da bi, prihvati li se prijedlog,
cigarete i žestoki alkohol trebali poskupiti za oko 50 posto u
odnosu na sadašnju cijenu, izdvajanje iz premija obaveznog
osiguranja automobila iznosilo bi 7 umjesto sadašnjih 4 posto, a
najviši iznos participacija za one koji ne plaćaju dopunsko
osiguranje bio bi 4000 kuna, piše
Jutarnji list.
Prevencija
Intencija je Ministarstva zdravstva da osim što se iz trošarina
na cigarete za zdravstvo izdvaja 32 posto, da se za 50 posto
podignu trenutačne cijene kutije cigareta i taj iznos uplaćuje u
zdravstvenu blagajnu. To znači da bi se, primjerice, na kutiju
cigareta koja košta 20 kuna, dodalo 10 kuna za zdravstvo.
Međutim, zasad nije decidirano određeno hoće li se na tih 10 kuna
plaćati i svi porezi ili je riječ o neto iznosu. No, u svakom
slučaju očekuje se da bi se po toj stavci moglo uprihoditi oko
milijardu i pol do dvije. Očekivano, na taj je prijedlog Hrvatska
udruga poslodavaca imala velikih primjedbi jer bi to značilo
sigurno povećanje cijena cigareta, što bi im, kažu proizvođači,
smanjilo prihode. No, s druge strane, Hrvatska je među zemljama
EU na začelju po cijenama cigareta, što je sigurno jedan od
razloga što ovisnost o pušenju u Hrvatskoj ne pada, odnosno
jedina smo zemlja u kojoj ta ovisnost raste.
Također se predlaže da i žestoka alkoholna pića daju svoj
doprinos zdravstvenoj blagajni na sličan način kao i cigarete.
Prijedlog je da se maloprodajna cijena jednog pakiranja žestokog
alkoholnog pića poveća za 50 posto od trenutačne i uplaćuje u
zdravstvenu blagajnu. Primjerice, ako boca pića košta 50 kuna, na
taj bi se iznos dodalo još 25 kuna, koje bi se trebalo direktno
uplaćivati HZZO-u. I tu uz ovaj financijski poticaj postoji i
onaj zdravstveni, jer u Hrvatskoj je 280.000 alkoholičara i još
toliko onih koji prekomjerno piju, pa bi i njima viša cijena
mogla djelovati preventivno.
Police osiguranja
Zdravstveni proračun dodatno bi trebali povećati i osiguravatelji
jer se predlaže da umjesto dosadašnjih 4 posto iz premije
obveznog osiguranja automobila, plaća 7 posto. I tu je HUP imao
primjedbi, premda je riječ o relativno malom povećanju. Naime,
dosad su osiguravatelji tijekom godine plaćali za liječenje
stradalih u prometnim nesrećama oko 45 milijuna kuna, a sad bi to
bilo oko 70 milijuna kuna, što je u usporedbi s njihovim izdacima
za popravak limenih ljubimaca nakon prometnih nesreća minorni
izdatak, jer u ovom se drugom slučaju radi o čak dvije milijarde
kuna.
Osiguravatelji se protive i povećanju plaćanja najvišeg iznosa
participacija u zdravstvu, koji bi se trebao povećati s 2000 na
4000 kuna, a što bi bolnicama donijelo dodatnih 250 milijuna kuna
prihoda. Naime, privatnim se osiguravateljima to ne sviđa jer
njihove postojeće police ne bi mogle pokriti taj trošak. Za one
koji plaćaju policu HZZO-u to je dobra vijest jer se cijena
njihova dopunskog ne bi povećavala. Činjenica je da HZZO sa
svojih 2,5 milijuna osiguranika može pokriti povećanje iznosa
najviše participacije i s trenutačnim prihodima.
Državni osiguravatelj tako štiti one koji prelaze dohodovni
cenzus za oslobađanje od plaćanja police, ali su ipak sirotinja
zbog niskih prihoda. Naime, Eurostat je upravo objavio podatke o
tome kako žive građani EU, a po njima Hrvatska ima razloga za
zabrinutost. No, u jednom segmentu ipak još nismo dodirnuli dno.
Riječ je o zdravstvu, koje je i dalje dostupno čak i onim
najsiromašnijima i na tome treba inzistirati, a nepovećavanje
police dopunskog u tome ima veliku ulogu.
Dugovi države
Jednom za uvijek moraju se riješiti i dugovi države prema
zdravstvu, i to tako da Ministarstvo financija svake godine
specificira te troškove. Naime, i prema postojećem, ali i budućem
zakonu, država mora plaćati obvezno dopunsko osiguranje za sve
socijalne slučajeve, nezaposlene, zatvorenike… te dio trošarina
na cigarete. Izračuni govore da je to godišnje oko 4,2 milijarde
kuna, a uplaćuje ne više od 2,5 milijardi kuna, što je značajni
izvor gubitaka u sustavu.
S obzirom na to da dugovi u zdravstvu rastu za pedesetak milijuna
kuna mjesečno i nema naznaka da bi se išta moglo promijeniti na
bolje, jer je oko 23 milijarde kuna s kojima godišnje raspolaže
zdravstveni sustav nedostatan za pokrivanje svih novosti
medicine, očito je nužno naći nove izvore financiranja. Ovi
prijedlozi mogli bi biti barem dijelom izlaz iz financijskih
nevolja. No, ovu injekciju mora pratiti potpuna reorganizacija
sustava koja još uvijek nije ni počela, javlja
Jutarnji list.