Na današnjoj press konferenciji saborski zastupnik Branimir Bunjac govorio je o inicijativi podizanja spomenika povodom 100. godišnjice pripajanja Međimurja matici zemlji, koja će se obilježiti za točno godinu dana.
Predložio je da se podigne spomenik hrvatskoj zastavi na središnjem čakovečkom trgu. U podnožju zastave mogla bi biti spomen ploča koja bi podsjećala na veliku narodnu skupštinu koja je održana 9. siječnja 1919. na kojoj je donesena Rezolucija o pripajanju.
Obzirom da već duže vrijeme postoji inicijativa da se podigne spomenik nekoj osobi iz toga vremena, Bunjac je obrazložio koji su mogući problemi oko toga pitanja. Zapovjednici vojne akcije Slavko Kvaternik i Dragutin Perko osuđeni su nakon Drugog svjetskog rata kao ratni zločinci, tako da njihova imena ne bi bila prikladna. Uz to, Perko je bio izraziti eksponent diktature Aleksandra Karađorđevića, te mu je kao gradonačelnik podignuo spomenik u Varaždinu (kasnije srušen).
Ivan Novak imao je velike zasluge za pripojenje Međimurja, zaslužan je za otvaranje bolnice 1922., a posebno za stvaranje čakovečkog kulturnog kruga u koji su spadali Vinko Žganec, Josip Štolcer Slavenski i drugi. Međutim, Novak je pritom vukao i neke kontroverzne poteze.
– Upravo zaslugom Novaka iz Međimurja je protjeran franjevac Kapistran Geci, autor rezolucije o pripajanju Međimurja, a također i glavni organizator pripojenja na samom terenu (Ivan Novak je 1918. boravio u Varaždinu).
Geci je, između ostaloga, vratio naseljima u Međimurju izvorna hrvatska imena, koja su 1887. vlasti nasilno mađarizirale (Čakovec-Csaktornya, Pribislavec-Zalaujvar itd.) Obzirom da Geci nije bio za usku suradnju sa srpskim dvorom, Novak ga je eliminirao.
Kasnije je Ivan Novak postao režimski čovjek, istaknuti srbofil i jugoslaven, a ujedno veliki protivnik HSS-a i Stjepana Radića, uz kojega je stajala ogromna većina naroda. Trebalo mu je desetak godina da shvati da takva politika nije dobra. Inače, Ivan Novak ima u Čakovcu svoju ulicu, bistu i spomenik na groblju, a ako se ide u izgradnju još jednoga spomenika tada bi trebalo postići konsenzus po ovom pitanju, kako politike, tako znanosti i struke – kaže Bunjac.
Iz toga razloga Bunjac poziva sve institucije i zaslužne pojedince da se uključe u raspravu oko obilježavanja 100. godišnjice, jer vremena je još vrlo malo, a konkretnih odgovora nema.
(U prilogu: članak “Jedna sramota” kojom glasilo “Međimurski Hrvat” osuđuje političko djelovanje Dr. Ivana Novaka 1924. godine.)