- Dnevno u Hrvatskoj umire oko 150 ljudi, pogotovo kada se cijepi starija populacija uvijek je moguće da netko tko je cijepljen ovih dana je netko tko će i ovih dana preminuti, kazala je
Uvijek treba vidjeti smrti nakon cijepljenja jesu li se one
slučajno dogodile odnosno nastupile bi neovisno o cijepljenju
zbog životne dobi i zdravlja osobe ili ima nekakva
uzročno-posljedična veza s cijepljenjem, kazala je zamjenica
ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
– Dokazi o nuspojavi su stigli tek kasnije i ušli su u sažetak
svojstva lijeka kao nuspojava. Zato se nije tako brzo moglo
dokazati takvo nešto, kako bi se moglo da se danas nešto takvo
dogodi. Također HALMED je slao dokumentaciju u vanjski
laboratorij na drugo mišljenje koje se također čekalo, kazala je
te komentirala 32 druga slučajeva koji se istražuju.
– Slučajevi se kontinuirano događaju i to su slučajevi prvo i
osnovno vremenski povezani s cijepljenjem. Slučajevi su nastupili
nakon cijepljenja pa se onda istražuje je li to moglo biti
povezano s cijepljenjem ili ne. Za najveći dio slučajeva se ipak
na kraju utvrdi da osim te vremenske povezanosti
uzročno-posljedično veza s cijepljenjem najčešće se ne može
utvrditi. Dnevno u Hrvatskoj umire oko 150 ljudi, pogotovo kada
se cijepi starija populacija uvijek je moguće da netko tko je
cijepljen ovih dana je netko tko će i ovih dana preminuti. Uvijek
treba vidjeti smrti nakon cijepljenja jesu li se one slučajno
dogodile odnosno nastupile bi neovisno o cijepljenju zbog životne
dobi i zdravlja osobe ili ima nekakva uzročno-posljedična veza s
cijepljenjem, rekla je Ivana Pavić Šimetin.
Dodala je kako se slučajevi koji se provjeravaju nisu povezani
samo s AstraZenecom, ima i drugih cjepiva. AstraZenecom se ne
cijepi od sredine lipnja prvom dozom, ali ima osoba kojima se
završava cijepljenje drugom dozom.
– U zadnjih mjesec dana dali smo nešto manje od 4000 doza cjepiva
AstraZenece.
– Brojevi umrlih od COVID-a daleko nadilaze ovaj jedan slučaj
smrti. U posljednja imamo 60 preminulih od toga su 49 nisu uopće
cijepljeni, 3 samo prvom dozom. Kod smrtnih slučajeva
prevladavaju osobe koje nisu cijepljene. Dvanaest najmlađih osoba
od 25 do 65 godina koji su preminulih nisu bili cijepljeni.
Bolest uzima živote nemilice, pa čak i mlade. To jesu najčešće
osobe koje imaju druge bolesti, ali ne bi ni oni trebali
umrijeti, kazala je.
Govoreći o novim uputama HZJZ-a oko omikron-varijante kako
kontakti zaraženih idu u 14-dnevnu karantenu i moraju se prvi i
posljednji dan testirati PCR testom, Pavić Šimetin rekla je da
ono što se zna kako nećemo izbjeći proširenje
omikron-varijante.
– Ono što možemo napraviti je da usporimo širenje kako bi se
smanjio pritisak na bolnice, da taj pritisak pokušamo produljiti
kroz neko vrijeme da ne nahrli veliki broj bolesnika u kratkom
vremenu bolnice. Važno jeda se što bolje pripremimo za tu
varijantu jer što će duže vrijeme proći od otkrivanja to će se
više znati o njoj – o tome kako je prevenirati i liječiti. Važno
je usporiti širenje omikron-varijante u Hrvatskoj. Ovakav princip
smo imali i na početku dolaska delta-varijante. To je ideja.
Kad budemo vidjeli da je omikron.varijante prelazi više od 50%
sojeva koje imamo u populaciji onda više takva mjera više neće
biti potrebna jer će u populaciji cirkulirati uglavnom
omikron-varijanta, objasnila je Šimetin Pavić.
Voditelj stožera KB-a Dubrava Bruno Baršić u
emisiji je rekao kako su zatvorili jedan COVID odjel,
odnosno otvorili jedan odjel za ne-COVID bolesnike u toj
bolnici.
– Najveći problem koji imamo je opterećenost jedinica intenzivnog
liječenja. Imamo skoro pune do vrha tri jedinice. Nadamo se da će
ovaj tjedan i taj broj početi padati jer se ti pacijenti
regrutiraju iz onih koje primamo u bolnice. Taj broj nam nakon
jednog malog zastoja prošli tjedan srijeda, četvrtak petak, koji
pripisujemo prosvjedima, opet je ta krivulja počela brže padati i
nadamo se da će se tako i nastaviti, rekao je Baršić te
komentirao opterećenost u bolnicama.
– To je u jedinicama gdje su rizični čimbenici jako
prisutni. To su jedinice intenzivnog liječenja gdje se izvode
invazivni zahvati, međutim u ovom valu je to puno manje jer je
manja opterećenost bolnice, imamo manje bolesnika i
neusporedivo je s problemima koje smo imali u prethodna tri vala.
S bolničkim infekcijama ćemo se boriti dok je svijeta i vijeka,
ali bitno je da se to kontrolira, rekao je Baršić.
Domagoj Drenjančević, voditelj Zavoda za
kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije te pomoćnik
ravnatelja za kvalitetu KBC-a Osijek, komentirao je činjenicu
kako je u posljednja 24 sata 11 osoba preminulo u tom KBC-u, a od
njih 9 nije bilo cijepljeno.
– Nažalost takve brojke se nekada moraju dogoditi. Dvoznamenkasti
broj preminulih nikad nije lijepo vidjeti niti priopćiti, ali to
je naša realnost i to će se događati. Ljudi moraju znati da ako
nemaju imunost da je šansa da se teško razbole i da imaju smrtni
ishod kod takvih je bolesnika značajno veća. Generalno u našoj
bolnici popunjenost kapaciteta je oko 60%, možda i nešto niža u
respiracijskom centru, što nas raduje iako to i dalje nije kraj.
Ovaj val je još uvijek aktivan i dalje imamo novih bolesnika u
dvoznamenkastim brojkama koji se hospitaliziraju. Na našu sreću u
dvoznamenkastim brojkama se i otpuštaju iz bolnice i to nas
raduje i osjetimo jedno manje opterećenje. Kad to stavimo u
kontekst s prošlom godinom studeni-prosinac 2020. ono nas je
prekalilo i tada je bio puno žešći val i nadam se da će to tako i
ostati, istaknuo je.
Božidar Duplančić, voditelj jedinice intenzivnog
liječenja COVID-19 bolesnika KBC-a Split, govoreći o tamošnjem
stanju rekao je kako je u Splitu nikad gora situacija.
– U zadnjih nekoliko dana, od četvrtka, a danas je utorak, imali
smo prijem 32 pacijenta u jedinicu intenzivnog liječenja na
respirator. Radi se samo nekoliko dana. U zadnjih mjesec dana
imali smo više od 100 primljenih na respirator. Ogroman je
pritisak, svaki dan imamo po 4-8 novoprimljenih bolesnika na
respiratorima. Nasreću KBC se na vrijeme organizirao tako da se u
bolnici na Križinama gdje se nalazi respiratorsko-intenzivistički
centar i jedinice intenzivnog liječenja COVID pozitivnih
bolesnika izmještene operacijske dvorane i tamo se uopće ne
operira tako da se za strojno prodisavanje pacijenta koriste i
anesteziološki parati, rekao je Duplančić.
Zamjenica ravnatelja KBC-a Rijeka Diana Maržić
govorila je o situaciji na Kvarneru.
– Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da od početka prosinca
imamo blagi pad oboljelih, a time i hospitaliziranih u naše
respiracijske centre, što centralne što COVID jedinice. Sve je to
posljedično smanjenom broju oboljelih od COVID-a. Naglasila bih
koliko je važno u ovom 4. valu smo sigurniji u način liječenja.
Imamo iskustvo koje je na našoj strani, no svakako apeliram na
važnost cjepiva i pridržavanja epidemioloških mjera. Iskustvo i
alat koji imamo, a to je cjepivo koje nije idealno ali najbolje
što trenutno imamo, rezultiralo je s time da imamo popunjenost
60-65%. Izuzetno je važno dinamički raditi organizaciju, odnosno
balansirati između brige o COVID pacijenata s našim programom
pružanja svih zdravstvenih usluga. Zadržali smo oko 70-75%
operacijskog programa, a među njima su hitni pacijenti, kao i
onkološki, no ne zanemarujemo niti ambulantne obrade, rekla je
Maržić.
Pavić Šimetin komentirala je situaciju u Splitu te
kazala kako je tamo najmanja procijepljenost.
– Ima veći bazen ljudi koji se mogu zaraziti. ipak bi to malo
trebalo istražiti jer čujemo da u Zagrebu, Osijeku i Rijeci da to
ide nabolje, a u Splitu nažalost još ne, rekla je.