Sada smo u situaciji da ljudi iz drugih mjesta dolaze raditi u Sv. Martin, a uskoro očekujemo da će početi dolaziti i deficitarna radna snaga iz Slovenije”, naglašava Makovec.
Nezaposlenost je jedan od najvećih hrvatskih problema kojemu su u Međimurju, a posebice u Svetom Martinu na Muri doskočili, kazao je Franjo Makovec, načelnik Sv. Martina na Muri na otvaranju Okruglog stola, koji se održao u sklopu projekta Poslovni uzlet, u utorak u tom međimurskom mjestu, javlja Poslovni.hr.
“Službene statistike pokazuju da mi u zadnjih 20 godina rastemo po prosječnoj stopi od 5-7 posto, iako sam uvjeren da su statistike prekonzervativne i da je naš rast u konačnici i veći”, naglašava Makovec koji je na čelu ove jedinice lokalne samouprave već šest mandata za redom i jedan je od najdugovječnijih načelnika u Hrvatskoj. Dodaje da se u ovom mjestu, a niti on osobno, ne mire s postojećim stanjem te da žele i u narednom razdoblju imati rast koji će biti barem na razini postojećeg.
“Kada sam početkom 1990-ih, kada je općina i nastala, vidio ujutro kako pola mjesta stoji na autobusnoj stanici i putuje u okolne gradove, mnogi od njih i u Sloveniju, srce mi se slamalo. Ubrzo je slovensko tržište rada postalo zatvoreno za Hrvate pa su mnogi ostali bez posla. Shvatio sam da moramo brzo nešto učiniti.
Već krajem 1990-ih pokrenuli smo gospodarsku zonu koja je postala motor razvoja, kako ekonomskog, tako i društvenog, u Sv. Martinu na Muri. Danas u Općini imalo 71 tvrtku, od kojih njih 69 malih i samo dvije srednje veličine. Sada smo u situaciji da ljudi iz drugih mjesta dolaze raditi u Sv. Martin, a uskoro očekujemo da će početi dolaziti i deficitarna radna snaga iz Slovenije”, naglašava Makovec.
Da je Međimurje po mnogim kriterijima razvijenije od hrvatskog prosjeka, tvrdi i Matija Posavec, župan Međimurske županije. “Napravili smo puno na sinergiji javne uprave i potreba građana i poduzetnika. Danas je redovna situacija da se dozvole kod nas izdaju u roku 1-5 dana. Svaki investitor koji dođe u Međimurje može doći i biti odmah primljen u mom uredu i dobiti moj broj mobitela, bez obzira o kakvom beznačajnom projektu se radilo”, kaže Posavec.
Dodaje da je praksa korektnog odnosa prema investitorima prepoznata te da mnogi, posebice strani ulagači, žele doći u Međimurje. To je sve doprinijelo da u toj županiji nezaposlenost bude na razini manjoj od 11 posto. Istodobno, samo ove godine je zaposleno 1168 radnika.
Izvoz županije stalno raste, a zbog svojeg odličnog geostrateškog položaja, čak 89 posto njihova izvoza ide u zemlje Europske unije. Samo u 2015. godini izvoz im je porastao za 15 posto. No, kako svaka medalja ima lice i naličje, tako ni u Međimurju nije sve savršeno.
“Naš prosjek plaća je među najnižima u Hrvatskoj. Dugo smo držali neslavni vrh ljestvice županija po najnižim plaćama, a sada se to malo popravilo pa smo šesti. No, i dalje su nam prosječne plaće 18,2 posto manje od državnog prosjeka. Investiranjem u nove tehnologije i povećavanjem dodatne vrijednosti našeg gospodarstva se polako dižemo i u tom dijelu te očekujem da će se u narednom razdoblju to uvelike popraviti”; kazao je međimurski župan Matija Posavec. U Svetom Martinu pokušavaju, a i uspijevaju, svoj razvoj bazirati na skladu proizvodnje i turizma.
Tako su drugi najveći poslodavac u općini LifeClass Terme Sveti Marti sa 170 zaposlenih. Romana Lekić, voditeljica katedre za turizam Veleučilišta VERN, naglašava da su ove toplice primjer kako se može ponuditi kvalitetna usluga dodatne, nematerijalne, vrijednosti u kontinentalnom turizmu.
“Ovaj projekt može mojim studentima u praksi pokazati kako se inovativnim turizmom može postići velika vrijednost. Svaki put kada dođem u Sv. Martin vidim da su uveli neke nove usluge i povećali svoju konkurentnost i zadovoljstvo korisnika”, kaže Lekić.
Gospodarska zona u Sv. Martinu je jedan od primjera kako bi zone trebale izgledati, smatra Dario Kobeščak, izvršni koordinator Agencije za konkurentnost pri Ministarstvu gospodarstva. Kobeščak naglašava da se zadnjih godina uvelike poboljša konkurentnost Hrvatske u privlačenju izravnih stranih investicija (FDI) te da je samo u 2014. godini ostvaren rast od 311 posto.
Sama Agencija je sudjelovala u donošenju zakona koji promiču investicije, a kao predložak su im poslužila rješenja iz 12 zemalja svijeta iz kojih su koristili najbolju praksu. Agencija je do sada zaprimila 466 zahtjeva za poticaje te 127 zahtjeva za priznavanje projekta od strateške važnosti. Trenutno je u portfelju Agencije oko 300 investicijskih projekata koji bi trebali zaposliti gotovo 18 tisuća ljudi. Od toga je 122 projekata aktivno, dok su ostali u nekoj fazi planiranja, piše Poslovni.hr.
