Porezna je uprava do ovoga tjedna obradila607 tisuća prijavaporeza na dohodak, a građanima je dosad vraćeno oko930 milijuna kunapreplaćenog poreza i prireza u 2014. godini!
Ova godina bila je posljednja u kojoj su građani u velikom broju morali podnositi porezne prijave jer će od iduće godine povrat stizati automatski. Puna primjena OIB-a i dodatni porezni obrasci o dohocima dali su državi kompletan uvid u primanja građana pa je Porezna uprava dobila obvezu da sama računa godišnju obvezu poreza na dohodak i najkasnije do 30. lipnja 2016. godine građanima dostavi privremena rješenja za prošlu godinu. Na sličan način obveznicima stižu i uplatnice poreza za cestovna motorna vozila, samo kod tog poreza ne postoji nikakvo pravo na prigovor i vlasnici ga moraju platiti u predviđenom roku.
Obveza ostaje obrtnicima
Tko procijeni da su podaci Porezne uprave o njegovoj godišnjoj zaradi netočni ili nepotpuni, može u roku od mjesec dana uputiti prigovor, koji odgađa izvršenje obveze iz rješenja ako ona postoji. Inače, većina građana dobiva povrat novca pa je u ovoj godini povrat sjeo na račune 512 tisuća obveznika, dok je za 58 tisuća poreznih obveznika utvrđena obveza uplate dodatnog poreza i prireza.
Povrat je u prosjeku iznosio 1813 kuna, dok su doplate bile oko 4900 kuna. Većina povrata otišla je stanovnicima područja od posebne državne skrbi, kao i građanima koji tijekom godine nisu iskoristili predviđene porezne odbitke, a tako bi trebalo biti i iduće godine. Doplatama su uglavnom obuhvaćeni ljudi koji imaju registriranu djelatnost ili ostvaruju dohotke iz inozemstva.
Obveza podnošenja prijave zadržava se za građane koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti – obrtnike, slobodna zanimanja i ljude koji vode poslovne knjige – a takvih je 105 tisuća. Ove je godine pristiglo 682 tisuće prijava, od kojih je još 75 tisuća ostalo neobrađeno, a od iduće bi se godine broj obveznika koji moraju podnositi prijave mogao smanjiti pet puta.
Bankarima i bonus
Prema dosad objavljenim prijavama, najveći dohodak u Hrvatskoj iznosi 7,7 milijuna kunameđu zaposlenima i 2,2 milijuna kuna kod ljudi koji imaju registriranu djelatnost. Po tome proizlazi da najbolje plaćeni Hrvat zarađuje 84 puta više od prosječno plaćenog radnika u zemlji.
Hrvatska ulazi u red zemalja kod kojih su dohoci porezna tajna pa nije poznat identitet građana s najvećim zaradama. Pretpostavlja se da dolaze iz bankarskih i poduzetničkih krugova, gdje uz plaće stižu i značajni bonusi. Značajan izvor podataka su i JOPPD obrascina kojima porezne vlasti prvi put raspolažu ukupnim primanjima zaposlenih, neovisno o tome jesu li oporeziva ili ne, poput dnevnica, regresa, jubilarnih nagrada i slično.
