Ministar rada Mirando Mrsić pohvalio se da je u prva tri mjeseca ove godine 10.500 mladih ljudi zaposleno za stalno, a očekuje da će do kraja godine ugovore na neodređeno dobiti i do 40 tisuća mlađih od 30 godina.
Impuls za njihovo zapošljavanja dala je država uvođenjem oslobađanja od plaćanja bruto dva doprinosa na plaću, što je poslodavcima njihov rad pojeftinilo 17,2 posto u odnosu na druge radnike.
Mrsić mjesecima putuje po zemlji, drži predavanja i poslodavce poziva da koriste nove državne mjere za zapošljavanje koje su za ovu godinu teške 1,1 milijardu kuna. Stalni posao u zamjenu za petogodišnje olakšice u kratkom su roku postale popularne kao i stručno osposobljavanje za rad, za koje država izdvaja 2400 kuna.
Inače, tvrtka koja zaposli mlade na neodređeno ne mora tražiti posebno dopuštenje državnih institucija da zaposle mlade, a prema informacijama koje smo dobili od mirovinskog osiguranja, tu olakšicu dominantno koriste realni sektor i privatni poduzetnici.
Najviše mladih dobilo je stalni posao u prerađivačkoj industriji – 2197 osoba, uglavnom muškaraca, a na drugom je mjestu trgovina sa 2111 zaposlenih, podjednako i muškaraca i žena. Treći sektor koji je povukao zapošljavanje jest ugostiteljstvo i turizam s 1419 stalno zaposlenih, slijede tehničke i znanstvene djelatnosti (716), građevinarstvo (703), zdravstvo (493), informacije i komunikacije (491 mlada osoba), prijevoz i skladištenje (435), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (437), financijski sektor (214), obrazovanje (193 osobe). U javnoj je upravi zaposlena 181 mlada osoba.
Regionalno, mladi ljudi su se prema analizi Zavoda za zapošljavanje za 2014. najbrže zapošljavali u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji gdje je svaka druga mlada osoba s evidencije nezaposlenih našla posao. Oko 44 posto mladih zaposlilo se i u Istri, Dubrovniku, Međimurju, na Kvarneru i Šibensko-kninskoj županiji, a najlošija stopa zapošljavanja mladih u dobi do 30 godina iznosi 31 posto za Brodsko-posavsku županiju. Grad Zagreb je pao na 39,4 posto.
– Osobno sam kao poduzetnik imao jednog mladog čovjeka na stručnom osposobljavanju, a tražit ću i drugog. Stimulacije za zapošljavanje dobra su stvar, ali nijedna stimulacija neće pomoći ako nema posla. Pohvalno je što ministar Mrsić gura poticaje, no u cjelini slika još uvijek nije dobra jer se ne stvaraju nova radna mjesta, jer nije svrha poticaja da poslodavac uzme radnike koje bi inače zaposlili – komentira Petar Lovrić, prvi čovjek Udruge malih poduzetnika koji su, prema podacima o poslovanju u prošloj godini, ostvarili rast zaposlenosti, dobiti i prihoda, što u Vladi uzimaju kao dobar znak da je oporavak krenuo.
– To povećanje prihoda i dobiti može biti samo statistički, kao posljedica uvođenja fiskalnih blagajni. Isto je i s dobiti, dobit raste jer su svi povukli ručnu i čekaju. Ljudi su preplašeni i nemotivirani da krenu u nešto novo, rade koliko moraju i ne ulaze u nove rizike jer kod nas možeš raditi najpoštenije na svijetu, ali to ne znači da netko neće doći i kazniti te – ističe Lovrić. Poticaji za zapošljavanje su dobri, ali poduzetnicima, kaže, trebaju pravna sigurnost, manje propisa i niži parafiskalni nameti.
– Nije točno da se uvijek ne može. Ministri iz gospodarskih resora trebali bi se ugledati na Borisa Lalovca koji bi s pozicije ministra financija mogao biti najljući neprijatelj poduzetnika, a on nam je najviše pomogao promjenom pristupa u naplati poreza. Mi ćemo uvijek imati fiskalnih problema u zemlji, ali uz samo malo humaniji pristup poduzetnicima ljudi će raditi i prihodi će se povećavati – dodaje Lovrić.
