– Imamo rješenje za sve, Trogir, Makarsku, Zagreb… Cijelu Hrvatsku brzo i efikasno možemo osloboditi deponija, a nemoćni smo jer u državi, kojoj godišnje plaćamo čak 50 milijuna kuna poreza, nema sluha za rješenja koja mi nudimo – kaže međimurski poduzetnik Đuro Horvat.
Tvrdi kako njegova tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca, koja je jedna od vodećih u svjetskoj ekoindustriji, posljednjih godina nudi tehnologiju budućnosti za trajno i održivo gospodarenje komunalnim otpadom. Riječ je o MBO-T tehnologiji, postrojenju za preradu komunalnog otpada po sistemu “ključ u ruke”, koje apsolutno sav miješani i predsortirani otpad pretvara i sortira u kompost, osam vrsta sirovina (plastiku, papir, PET, aluminij, staklo…) te gorivo poput RDF-a – što su već prepoznali na nekoliko kontinenata.
Svuda – samo ne u Hrvatskoj – koja bi, kako tvrdi Horvat, trebala biti u fokusu ljepotice Europe. No i dalje se guši u smeću, za što je odgovorna i bivša politika koja nije bila fleksibilna i efikasna u tom pitanju, ali i lokalne samouprave kojima Ministarstvo zaštite okoliša nije jasno reklo da svoje komunalne probleme moraju rješavati na moderan i odgovoran način.
Svjetska priznanja
Smeće je u nas problem već 10, 20 godina. No umjesto da smo ga rješavali, u Hrvatskoj su se stvarali lobiji koji su i studije i projekte gospodarenja otpadom radili u interesu stranih kompanija i tehnologija, a nisu bili dovoljno stručni ni kompetentni, što se vidi i danas. Imamo Mariščinu, Košljun, Piškornicu, Jakuševac…, sustave gospodarenja otpadom koji su neodrživi.
– Građani se s pravom boje scenarija Napulja, a mi znamo kako to riješiti, za što imamo i svjetska priznanja i sustav koji je trajno održiv i nudi i alternativne izvore energije, baš poput vjetra ili sunca – kaže Horvat za čiju je inovaciju zainteresiran i predstojnik kabineta povjerenika EU za okoliš Kurt Vandenberghe koji ga ovih dana zove na audijenciju.
Rad i viziju Tehnixa prepoznao je i generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon u Abu Dhabiju, čije je priznanje tek jedno od mnogih u konferencijskoj sobi Tehnixa. Horvat ima i odličje viteza Europske unije za dostignuća u razvoju tehnologije za zaštitu okoliša. No kako su Tehnixu znanje, pamet i tehnologija u fokusu, a ne politika, prosječan građanin vjerojatno nije ni čuo za tu kompaniju s 300 zaposlenih i stotinjak kooperanata, koja je lani samo u Hrvatskoj ostvarila oko 130 milijuna kuna prihoda, čak 85% u izvozu, te oko 2,2 milijuna kuna dobiti.
Horvat, koji je vlasnik čak 47 patenata i više od 250 inovacija na području zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, izgradio je već više od 50 ekoloških tvornica za preradu komunalnog otpada, koje bi mogle biti trajno rješenje i u RH – od Srbije, BiH, Makedonije, Rumunjske, Njemačke, Švicarske, Luksemburga i Ujedinjenih Emirata, gdje ima i kćerinske tvrtke ili predstavništva, pa sve do Rusije, Finske, Južne Koreje, Brazila, Argentine, Egipta, Alžira i Libije.
Kako Kijev ne bi izgubio dozvolu za međunarodne letove zbog deponija smeća i ptica u blizini aerodroma, Tehnix će i tamo graditi dvije tvornice vrijedne 13,7 milijuna eura. Dvije tvornice gradit će u Abu Dhabiju, a u pregovorima je i za tvornice u Dubaiju, Akri… Otpad je, kako kaže, svuda isti problem – a u konačnici gnojivo, sirovina i energija.
Funkcionalno i isplativo
Tipske tvornice za preradu otpada moderne su montažne konstrukcije i izgledaju poput bilo koje druge tvornice, tekstila, cipela… Otpad se u njima važe, sortira prema energetskoj vrijednosti, balira…, a oko njih nema gomila smeća i neugodnih mirisa. Okolno područje može se bez problema iskoristiti i za golf-terene ili maslinike, a napajaju se i vlastitom energijom iz solarnih ploča na krovištu.
Nije potrebno ni ranije sortiranje komunalnog otpada. Horvat tvrdi kako je za mjesta do 50.000 stanovnika dovoljna samo jedna tvornica kapaciteta 5 tona miješanog komunalnog otpada po satu, koja zajedno s izdvojenom kompostanom košta oko 3 milijuna eura. Zagrebački otpad, uvjeren je, riješile bi pak samo četiri tvornice od 20 tona po satu – dvije na Jakuševcu, koje bi sanirale i postojeće deponije, te u Podsusedu i Sesvetama.
– Gradnja svake po principu “ključ u ruke” traje od 3 do 6 mjeseci i košta oko 5,7 mil. eura, a u konačnici zapošljava 40-ak radnika. Cilj je da se otpad što prije makne iz sredine, odveze kamionima do tvornica, što cijeli projekt čini jednostavnim i funkcionalnim, isplativim već za pet godina, a stvara se profit i utječe na opće dobro – kazao je Horvat.
Brojne inovacije: Radnicima koji su prestali pušiti pet posto veća plaća
Horvat je po struci i strojarski inženjer i ekonomist. Među brojnim inovacijama Horvata i njegova tima, koje su postale izvozni brendovi, jesu i press kontejneri za sabijanje otpada za banke, vojsku, bolnice, NATO…, biorotori za pročišćavanje voda, mobilne naftne pumpe, kakve ovih dana isporučuje u područja za eksploataciju šuma u Sibiru…, mobilne ekološke kuće s vlastitim izvorom energije…
Gotovo nijedan od 300 Horvatovih radnika ne puši, svaki koji je prestao pušiti dobio je 5% veću plaću, a okorjeli pušači s više od 40 godina staža – i 10%, pohvalio nam se taj poduzetnik.
