IPARD je sastavni dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), njegova 5. komponenta – ruralni razvoj, a predstavlja strategiju koja se bavi specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske prepoznatim u analizi poljoprivrednog i ruralnog sektora.
Glavni cilj IPARD programa je unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a ima tri prioriteta: poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice, pripremne radnje za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja i razvoj ruralne ekonomije.
IPARD sredstva su usmjerena na ograničeni broj sektora, prihvatljiva ulaganja i krajnje korisnike. Ona su usmjerena na održive proizvođače, a jasni je prioritetni cilj poduprijeti ih u približavanju standardima Zajednice i pomoći im da postanu konkurentniji. Sredstva namijenjena provedbi IPARD programa su namjenska i bespovratna, a osigurana su proračunom Europske unije i Republike Hrvatske.
Odlukom Vlade RH IPARD-om upravlja Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija SAPARD/IPARD, a programe provodi i natječaje raspisuje Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Prvi natječaj APPRRR za mjere 101 i 103 objavila je početkom 2010. godine i do sada je raspisano ukupno devet natječaja (posljednji je objavljen 01.03.2013 i bio je otvoren do 02.05.2013), a za mjere 301 i 302 raspisano četiri natječaja.
Prema riječima zamjenika župana Međimurske županije Zorana Vidovića od 22 korisnika s područja naše županije, koji su ugovorili korištenje IPARD sredstava, u visini od 27,5 milijuna kuna, njih 18 je ispunilo sve uvjete, te su njima i isplaćena sredstva u visini od 20-tak milijuna kuna. U povlačenji bespovratnih sredstva iz IPARD-a najuspješniji su bili proizvođači iz Belice, njih osam.
Sredstva koja su odobrena prvenstveno su namijenjena za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice te za ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda.
Isplaćena sredstva pretežno se odnose na specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća, ulaganje u sustav za zaštitu od tuče na gospodarstvu, ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju objekata za skladištenje voća i povrća: ulaganje u izgradnju i u rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj; ulaganje u opremanje vinarija (oprema za filtriranje, stabilizaciju, linije za punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje) i drugo.
– Odobrena sredstva sigurno će značajno utjecati na modernizaciju i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, pa će naši poljoprivrednici biti konkurentniji na tržištu, a sigurno će i pridonijeti intenziviranju i jačanju poljoprivrednih i ostalih gospodarskih aktivnosti, novom zapošljavanju i općenito održivom razvoju.
Tijekom 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske raspisati će natječaje za Mjere 101 i 103, obzirom na činjenicu da se priprema Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., koji bi trebao doprinijeti razvoju hrvatske poljoprivrede, ali i ruralnih područja uopće – rekao je Vidović na konferenciji za novinare.
Učešće u osiguranju sredstava
Za ulaganja u okviru Prioriteta 1,8 (mjera 101 i 103) udio javnih sredstava u ulaganjima iznosi do 50%, a doprinos podnositelja iznosi do 50%. U javnim sredstvima EU komisija doprinosi s 75% i RH s 25%. Za ulaganja u okviru Prioriteta 2, (mjera 201 i 202) udio javnih sredstava u prihvatljivim ulaganjima iznosi do100%. U javnim sredstvima EU Komisija doprinosi s 80% i RH s 20%.
