Pedesetak kozara iz Međimurja i Podravine boravilo je na studijskom putovanju u Ried Inn Kreiss u gornjoj Austriji. Obišli su tri moderno opremljene farme na kojima su im mladi poljoprivredni austrijski proizvođači iznijeli svoja iskustva.
Predsjednica Udruge “Ruka” Nada Gadanec izrazila je zadovoljstvo viđenim. Udruga “Ruka” djeluje regionalno i okuplja eminentne kozare i ovčare. U Međimurskoj županiji je četrdesetak aktivnih uzgajivača koza i proizvođača kozjeg mlijeka. Međimurje ima oko 3.500 koza.
Razmjena iskustava austrijskih i hrvatskih kozara bila je više nego plodonosna, a za dobru organizaciju, uz Udrugu “Ruka” pobrinuo se vrhunski stručnjak za područje kozarstva dr.sc. Antun Kostelić iz Zavoda za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i njegov austrijski kolega Josef Stöckl. Austrija ima oko 80 tisuća koza.
Tri farme koje su obišli međimurski i podravski kozari suvremeno su opremljene automatskim sustavima za hranidbu i mužnju, što si naši proizvođači kozjeg mlijeka ne mogu priuštiti. U svaku farmu mladi austrijski poljoprivredni proizvođači uložili su 250 tisuća eura, pri čemu im je država sufinancirala 50 tisuća.
Putovanje je organizirano uz projekt koji je sufinancirala Međimurska županije pod nazivom Artritis i encefalitis kod koza, bolesti koje smanjuju mliječnost i životnu dob koza. U Međimurju dominiraju francuske alpine, a u austriji bijele simentalke. Po kakvoći mlijeka međimurski proizvođači su u samome europskome vrhu. Razlika je, naravno u otkupnoj cijeni.
U Austriji je zajamčena otkupna cijena 60 do 70 euro centi, dok u Hrvatskoj varira. Na hrvatskome sjeveru najznačajniji otkupljivač je varaždinska Vindija. Ljeti je cijena bila 3,5 kuna za litru, a trenutačno varira između 4,5 i 5 kuna. Naravno cijena ovisi o postotku masnoća i bjelančevina. Država je zajamčila premiju od 50 lipa po litri, no proizvođači ove godine iz državne blagajne nisu dobili niti kune.
Austrijski proizvođači imaju organizirani trodnevni otkup kozjeg mlijeka, dok se u Međimurju otkupljuje dnevno. Razlika je i u hranidbi. Austrijanci preferiraju sjenažu i sjeno uz malo količinu koncentrata, dok naši proizvođači koze hrane pretežno na ekološki način.
