Boris Vujčić najavio je da očekuju niske kamatne stope i za poduzeća i za građane, ne samo u 2020. nego i u 2021. godini
Kamate mogu biti, i bit će, još niže. I u EU i u Hrvatskoj. Nakon
što se početkom ove godine prijetilo najavama krize ili
usporavanja gospodarstva, što je bio glavni razlog reteriranja
Europske središnje banke od prekida politike niskih kamatnih
stopa, sad se najavljuje – kraj usporavanja, no unatoč tome,
kamatna politika ostaje ista.
Sad smo već u dugom razdoblju niskih kamata koje će se, po svemu
sudeći, nastaviti. Korisnici kredita na svojim ratama osjećaju to
olakšanje, i banke već za sljedeće razdoblje najavljuju smanjenje
kamatnih stopa pa je i HPB prije nekoliko dana objavio da od 1.
siječnja 2020., zbog smanjenja nacionalne referentne kamate
(NRS), snižava kamatne stope na sve postojeće kredite građana s
promjenjivom kamatnom stopom: za kune za 0,10 postotnih bodova te
za eure za 0,09 postotnih bodova.
Podaci HUB-a pokazuju da su prosječne kamatne stope na stambene
kredite u Hrvatskoj prvi put u povijesti u rujnu pale ispod tri
posto: efektivna kamatna stopa za stambene kredite iznosi 2,8
posto, za potrošačke 5,8 posto, a za kredite tvrtkama 3,3 posto.
Prezaduženi i građani i tvrtke
No konvergencija, kamatno približavanje “benchmarku” eurozone,
kod nas ne može ići ispod dva posto jer je, prema odluci
Ministarstva financija, to tržišna kamata: kreditira li ispod tog
limita banka, bilo koja druga institucija ili tvrtka, na to mora
platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi.
U nedavnom je obraćanju novinarima guverner HNB-a najavio da, u
skladu s trendovima, u središnjoj banci očekuju niske kamatne
stope i za poduzeća i za građane, ne samo u 2020. nego i u 2021.
godini, te najavio mogućnost njihova daljnjeg smanjivanja.
Za 2020. najavljuje rast plasmana poduzeća i smanjenje kredita
građana, nakon što je krajem prošle godine HNB krenuo u kampanju
zaustavljanja buma potrošačkih kredita i jačom regulativnom uspio
zauzdati njihov rast negdje sredinom godine.
No, pitanje je je li im akcija bila pravovremena s obzirom na to
da su do svibnja rasli po dvoznamenkastim stopama, čak 11,8 posto
u odnosu na prošlu godinu, te dosegnuli iznos od 50,7 milijardi
kuna i udio u ukupnim kreditima stanovništva od 39,3 posto.
A da ne govorimo o općoj prezaduženosti, i stanovništva, i
poduzeća, i države, koja je tek u ovoj godini uspjela smanjiti
golem javni dug za 3,5 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu.
Prezaduženost dvije trećine hrvatskih poduzeća jedan je od
razloga zbog kojega, unatoč niskim kamatama, ne srljaju u dodatno
zaduživanje, a ne opravdava ga ni slabašan gospodarski rast.
Preotimanje klijenata
Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate,
koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju.
– Negativne kamate nikako nisu dobre. Ni za gospodarstvo ni za
štediše. Niske su kamate, doduše, dobra okolnost za zadužene
građane i za poduzeća kojima je dostupan jeftin novac –
komentirao je na božićnom druženju s novinarima predsjednik
uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, koji smatra da visoko
likvidan bankarski sektor može zadovoljiti sve potrebe za
financiranjem građanstva i poduzeća.
Zagreb i Hrvatsku vidi kao potencijalno financijsko središte za
cijelu regiju. Već se neko vrijeme u makroekonomskim krugovima
spominje teza o nastupanju “ere niskih kamata” koja bi se mogla
dugoročno zadržati, u inat teorijama cikličkog izmjenjivanja
razdoblja ekonomskog i kamatnog rasta i pada. Na štednju to očito
nema prevelikog utjecaja jer i dalje raste; prosječne kamatne
stope na dugoročne depozite građana u hrvatskim bankama iznose
0,7 posto, a na kratkoročne su pale ispod 0,5 posto – držanje
novca u banci počelo se tretirati skoro kao trezor.
Bankarski i općenito financijski sektor koji više ne uspijeva
ostvariti veće prinose morat će se prilagoditi novim okolnostima.
U njima će se veća borba odvijati na preotimanju postojećih, već
zaduženih klijenata, koji i dalje otplaćuju stare skuplje
kredite, ponudom povoljnijih uvjeta, nego na novim plasmanima.
Kamatna politika
2,8% prosječne kamate na stambene kredite
u Hrvatskoj su prvi put u povijesti u rujnu pale ispod 3%, na
2,8%
3 posto rast će hrvatski BDP u ovoj i 2,7% u sljedećoj
godini, prema MMF-u.
I EU očekuje kraj usporenog rasta
0,7 posto kamate na štednju
Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana iznimno su
niske, no oni ipak rastu