Od 20 do 50 posto kreću se procjene šteta u hrvatskim malinjacima i kupinjacima. Berba malina koje dozrijevaju u lipnju i srpnju u punom je jeku, no berači nemaju previše razloga za zadovoljstvo.
– Nije dobro! Ove godine malina će biti malo zbog jake zime. U siječnju se temperatura podigla, sokovi u su biljkama procirkulirali, a onda je stiglo naglo zahladnjenje. Kao da to nije bilo dovoljno, na Uskrs je bilo mraza koji je dodatno ofurio grmove. No, što možemo, viša sila. Prošla godina, na primjer, bila je izvrsna – kaže Viktor Novak (56), uzgajivač malina i kupina iz međimurskog sela Žiškovca.
On i pet godina mlađa supruga Vesna sami uzgajaju tisuću grmova malina i isto toliko kupina. Počeli su prije otprilike pet godina, kad su zasadili prve grmove, a ove godine očekuju i ekološki certifikat. Vidjeli su da bobičasto voće ima svoje mjesto na tržištu i da ga nema dovoljno. Posebno maline koje se u Međimurskoj županiji rijetko gdje sade radi prodaje.
Uzgajaju se samo manje količine za osobne potrebe. Vesna i Viktor su u Starom Petrovu Selu nabavili sadnice kupine thornfree, u Hrvatskoj najraširenije sorte, koju karakterizira to što nema trnja. Od malina su izabrali tri sorte – willamette, meeker i polana.
– Willamette, sorta koja je nastala u SAD-u, i meeker zrele su već od sredine lipnja, a polana rodi od sredine srpnja pa sve do prvog mraza – objašnjava Viktor. I maline i kupine prodaju za konzumaciju, u posudicama od 250 i 500 grama, a ono što ostane prerađuju. Za tržište proizvode kupinovo vino, rakije i likere, a za osobne potrebe spremaju još i džemove te sokove.
– Sokove radimo isključivo od voća, bez dodatka šećera i konzervansa. Pasteriziraju se i uliju u boce u kojima mogu dugo stajati. No, kad se otvore, treba ih popiti jer počinje fermentacija – dodaje Viktor. O proizvodnji su učili iz literature i slušali savjete iskusnijih voćara. Posebno su dragocjene informacije o uzgoju maline, biljke koja spada u porodicu ruža.
Na cijeni je kao voće s jakim antioksidativnim djelovanjem, 50 posto većim nego kod jagoda. Bogat su izvor vlakana koja pospješuju probavu. Od nje se rade i sokovi, džemovi, sirupi, pa i ocat koji pomaže kod upale grla. Lišće malina neki suše i koriste kao čaj. Novakovi kažu da je proizvodnja isplativa, no samo ako se zasade veće površine. Oni se ne misle širiti, imaju onoliko koliko mogu sami obrađivati.
– Država bi trebala jače poticati ekološku proizvodnju jer je budućnost u zdravoj prehrani. Trebalo bi i uvesti reda na tržištu kad je riječ o proizvodima s ekomarkicama – smatra V. Novak.
Budućnost u proizvodnji bobičastog voća pronašlo je na desetke obitelji u Međimurju. Kupinova vina dobivaju medalje na natjecanjima. Među najuspješnijima su Šafarići iz Gornjeg Koncovčaka, koji su također počeli s tisuću komada, da bi kasnije otvorili prvu kušaonicu nagrađivanog kupinova vina u Međimurju, pa Korentovi iz Pribislavca, Posedijevi iz Krištanovca…
Javljaju se i proizvođači ribizla, borovnica, ogrozda i aronije koju neki nazivaju voćem budućnosti i supervoćem zbog jakog antioksidativnog djelovanja.
