- Od lipnja nije bilo onoga što se zove prava kiša, ovih dana padaju samo količine koje nisu ni dovoljne da isperu prašinu - kaže Damir Mesarić
Velika suša kakvu ne pamte ni najstariji poljoprivrednici ove
godine će biti jedan od glavnih razloga povećanja cijena hrane u
cijeloj Europi. U Francuskoj je upitan i urod grožđa, a u
Italiji, gdje je presušila rijeka Po, ugroženo je čak 350.000
obiteljskih gospodarstva. Iako mnoga od njih imaju riješene
sustave navodnjavanja i obrane od tuče, ekstremni klimatski
poremećaji pokazali su da ni to nije dovoljno.
U Hrvatskoj, koja unatoč velikom bogatstvu vode ne navodnjava ni
tri posto svojih površina, suša je već smanjila urod žitarica, a
povrtne kulture koje upravo dozrijevaju slabe su kvalitete i neće
ih biti dovoljno, piše Jutarnji list.
Najviše problema ovih kolovoških dana imaju proizvođači kukuruza
i krumpira. Damir Mesarić, predsjednik
Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, kaže nam:
“Iako je proljetna vegetacija krumpira bila obećavajuća i
prognozirao sam čak i smanjenje cijena, suša je učinila svoje”.
– Od lipnja nije bilo onoga što se zove prava kiša, ovih dana
padaju samo količine koje nisu ni dovoljne da isperu prašinu.
Zima je bila bez snijega i topla, pa krumpir u vegetaciji nije
razvio dovoljno gomolja. Umjesto desetak krumpira, po jamici ih
je dva do tri puno krupnijih. Po hektaru u prosjeku uberemo do 20
tona, a lani je bilo i više od 30. Narasli su troškovi svih
inputa u proizvodnji, a sada imamo i novu stavku, a to je struja
za hlađenje novih skladišta u koja smo morali uložiti dodatne
novce – nabraja Mesarić.
No, na naš upit znači li to da će proizvođači povećati svoje
cijene, predsjednik udruge je rezerviran.
– Ne možete vi dizati cijenu unedogled i uz ove nove troškove jer
je uvijek pitanje tko će to kupiti. Trenutačna je cijena oko 2,5
kune po kilogramu u prikolici, na veliko, bez pakiranja. Imate
pakiranja od dva, tri, pet i 10 kilograma – što je veće
pakiranje, cijena je niža. Za pakiranje od 10 kilograma očekivana
je cijena oko tri kune za kilu, slično kao i lani. Pitanje je što
će se događati i na europskom tržištu, gdje zbog suše vjerojatno
neće biti onolikih tržnih viškova koji su se u našim trgovačkim
centrima prodavali po dampinškim cijenama i rušili naše cijene –
zaključuje Mesarić.
Pad prinosa
Njegova je procjena da će domaćeg krumpira biti dovoljno za
domaće potrebe, a na potrošačima je da odaberu hoće li kupovati
uvozni ili domaći.
Unatoč velikoj suši, neće biti potrebe ni za uvozom kukuruza,
koji je najvažniji u stočnoj hrani i velika stavka u proizvodnji
mesa i mlijeka. Mato Brlošić, ratar i član vodstva Hrvatske
poljoprivredne komore, kaže kako je suša opustošila istočni dio
Slavonije najviše kod proizvođača kukuruza.
– Očekuje se pad prinosa od 50, pa ponegdje i do 100 posto, i
neće se isplatiti trošiti gorivo na branje kukuruza koji više
nije ni za silažu stoke. A još u srpnju kukuruz je izgledao
odlično i svi smo se nadali većoj cijeni, koja se i dogodila i
sada je oko 2,40 kuna, što je više od pšenice, ali prinosi su
prepolovljeni, tako da ćemo jedva pokriti sve veće troškove
proizvodnje – kaže Brlošić.
No, nema bojazni jer ćemo, dodaje, i ove opustošene godine imati
duplo veće količine za domaće potrebe koje su u ovo vrijeme
propasti govedarske proizvodnje oko milijun tona.
Domaći proizvođači hrane nadaju se da će im resorno Ministarstvo
poljoprivrede pomoći u prevladavanju ovih problema sa sušom barem
u subvencijama za povećane troškove gnojiva, navodnjavanja i
plavog dizela, kako to rade i druge europske zemlje.
Umjesto konkretne pomoći, njihova bivša savjetodavna služba koja
se sada zove Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivredu na
svojim stranicama ponudila im je o suši jedan “edukativni esej”,
piše Jutarnji list.