Najtraženiji su radnici u zdravstvu, IT sektoru i hotelijerstvu; godišnja plaća IT analitičara iznosi oko 800.000 kuna
Tražimo hrvatske državljane s hrvatskom putovnicom i poznavanjem
njemačkog jezika. Nudimo posao za krovopokrivače za 32 do 38
švicarskih franaka po satu plus troškovi, vodoinstalatere za 31
do 38 franaka, keramičare za 34 do 40, stolare za 32 do 38…
Tražimo kvalificirane zavarivače, soboslikare, zidare, montere,
fasadere, električare i vodoinstalatere za rad u Švicarskoj od 1.
siječnja 2022. i nudimo plaću ovisno o iskustvu i poznavanju
njemačkog jezika, za početak od 31 do 40 švicarskih franaka po
satu plus dnevnica…
Oglasi su to koji su se pojavili nakon odluke švicarskih vlasti
da se od početka iduće godine širom otvore vrata radnicima iz
Hrvatske, odnosno, da se ukinu ograničenja koja su na snazi u
ovom prijelaznom razdoblju.
– Najtraženiji su radnici u zdravstvu, IT sektoru, hotelijerstvu
i ugostiteljstvu. Zarada je ovdje znatno veća nego u Njemačkoj,
ali veći su i troškovi života – kaže Hrvatica koja živi u
Švicarskoj.
U toj državi s oko 8,6 milijuna stanovnika, u kojoj nešto manje
od četvrtine stanovnika čine useljenici, početkom ove godine
zaposleno je bilo oko 28.300 hrvatskih radnika, a može se samo
nagađati koliko će ih uskoro onamo pohrliti.
– Svaka nova članica EU imala je prijelazno razdoblje, pa tako i
Hrvatska. Ako već uvoze radnu snagu, to mora biti kvalitetna
radna snaga i ona koja je Švicarskoj kao državi nužna. Švicarci
imaju visoku stopu od 25 posto stranaca, ne uračunavajući sve one
koji su u međuvremenu prihvatili švicarsko državljanstvo jer tada
bi stopa stranih državljana koji žive i rade u Švicarskoj bila i
veća od 30%. Znači, najmanje dva milijuna stanovnika su stranci.
Oko 80% stranaca dolazi iz zemalja EU – kaže Večernjakova sugovornica.
Stopa nezaposlenosti 2,7% Stranica za slobodna radna mjesta
jobs.ch u četvrtak je imala 89.235 oglašenih mjesta u 10.238
tvrtki. Najtraženija zanimanja su u građevinarstvu, gdje se traži
od stolara do inženjera i arhitekata, u IT sektoru,
telekomunikacijama i medicini. Prema tom portalu, prosječna
godišnja plaća medicinske sestre je 78.813 švicarskih franaka
(551.691 kn), liječnika 130.000 (910.000 kn), CNC operatera
66.394 (464.758 kn), keramičara 55.000 (385.000 kn), stolara
65.985 (461.895 kn), vozača kamiona 63.672 (445.704 kn), učitelja
89.917 (629.419 kn), IT analitičara 115.000 (805.000 kn),
konobara 51.087 (357.609 kn), a kuhara 56.000 CHF (392.000 kn)…
– Najviše su traženi dobro kvalificirani radnici, s najmanje
završenom srednjom školom i višegodišnjim iskustvom. Svakako,
dobro poznavanje njemačkog, francuskog ili talijanskog jezika
znatno povećava šanse na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti u
rujnu pala je na razinu otprije pandemije, na 2,7 posto, što je
znak i potvrda zdravog i stabilnog radnog tržišta – kaže nam
dobro upućena sugovornica koja procjenjuje da će početkom
iduće godine u Švicarskoj biti slobodno više od 60.000 radnih
mjesta.
Hrvati koji rade u Švicarskoj i s kojima smo razgovarali kažu da
su troškovi života veliki, posebno najam stana za koji se plaća
od 1500 do 2500 franaka. Naravno, ima i skupljih i jeftinijih.
Oko 3500 franaka stoji najam stana od 110 kvadrata na Aveniji
Wendt u Ženevi, a stan od 35 kvadrata u Rue du Jura stoji 1340
franaka. Za normalan život, od namirnica do drugih troškova,
treba izdvojiti još oko 1500 franaka. No sve to varira od kantona
do kantona i ovisno o poreznim stopama. Život u Ženevi, Baselu i
Zürichu skuplji je nego u kantonima Appenzell innerrhoden, Uri
ili Glarus. Kako god, mnogi će zasigurno naći svoju računicu i
pokušati se zaposliti u Švicarskoj.
To će biti nova nevolja za poslodavce u Hrvatskoj, koji se od
ulaska u EU suočavaju s pojačanim odljevom radnika. Recimo, za
turistički sektor kronični manjak radne snage već je kulminirao u
pandemiji. Djelatnost koja zapošljava oko sto tisuća ljudi ove se
godine suočila s minusom od 20.000 radnika, a dogodine bi
ta brojka mogla narasti i do 35.000. – Tko će nam raditi
dogodine? Bolje pitajte tko sada radi. Mjesec dana objavljujemo
oglase za dva kuhara i dva konobara, stalni radni odnos i plaće
od tisuću do 1500 eura, i nitko se ne javlja. Krpamo se sa
studentima, ali to nije rješenje – kaže direktor opatijskog
hotela s pedesetak zaposlenih.
– Ljetos smo tražili sezonce sve do Makedonije, ali procedura za
strance je komplicirana i dugotrajna, dozvole su stigle tek
potkraj ljeta i na kraju smo se snašli s desetak domaćih
sezonaca. I gosti su primijetili da ima problema. Srećom, većina
je tolerantna. Ali nije ugodno kad dođe društvo na večeru, a vi
im morate reći da će čekati sat vremena jer znate da imate manjak
ljudi u kuhinji, pa ustanu i odu. Nešto se hitno mora poduzeti –
zabrinut je naš sugovornik.
Više pročitajte na Večernji.hr.