Hrvati jednostavno obožavaju kupovati u nedjelju...
U Hrvatskoj samo 2,6 posto kućanstava ne kupuje namirnice
nedjeljom odnosno od 1,52 milijuna kućanstava koliko živi u
Hrvatskoj nedjeljom kupuje njih 1,48 milijuna, objavili su u
ponedjeljak iz agencije GfK. Ističu kako je u kontekstu
ispitivanja javnog mnijenja u kojima se većina građana Hrvatske
izjašnjava u korist neradne nedjelje, takav sraz podataka samo
naizgled nelogičan, piše RTL.
“Ne ulazeći u politički, vjerski i etički kontekst rasprave o
neradnoj nedjelji, činjenica je da nedjeljom kupujemo zato što
možemo. “Convenience” (udobnost, komocija) je jedan od trendova
koji vrlo snažno oblikuju naše kupovno ponašanje”, navode iz GfK.
Ocjenjuju iluzornim očekivanja da će se promet trgovaca, ako se
ozakoni neradna nedjelja, potpuno rasporediti na druge dane u
tjednu.
GfK Panel kućanstava prati potrošnju proizvoda za kućanstvo
u Hrvatskoj već 20 godina, a vezano uz moguće posljedice neradne
nedjelje na trgovce prehrambenim artiklima analizirao
je 450 milijuna kupovnih transakcija u 2019.godini. Analiza je
pokazala da su neke kategorije, čiji je udio u košarici veći
nedjeljom, izloženije mogućim negativnim posljedicama neradne
nedjelje.
To su npr. pekarski proizvodi, pivo, gazirana voda, gazirani
sokovi, nektari, ledeni čaj, svježe meso, svježe povrće, gotovi
kolači, kremni namazi, sladoled, vino.
Neki lanci su izloženiji nedjelji
Analiza GfK je pokazala i da su trgovački lanci Plodine i Spar
relativno izloženiji utjecaju nedjelje na njihov ukupni promet u
odnosu na konkurente, dok su bio trgovine, Bipa i KTC značajno
manje izloženi u odnosu na konkurenciju, piše RTL.
Kada se u analizu uključi važnost subote za poslovanje pojedinog
trgovca, uz pretpostavku neradne nedjelje, Tommy, Plodine i
Studenac izloženiji su mogućim negativnim posljedicama neradne
nedjelje jer njihov relativni udio prometa subotom ima manju
kompenzacijsku snagu u odnosu na konkurente, navode iz GfK.
To konkretno znači da ukoliko bi ukupna vrijednost tržišta
uslijed uvođenja neradne nedjelje bila smanjena za npr. 3 posto,
Tommy bi bilježio smanjenje od 4 posto, Plodine i Studenac 3,7
posto.
Razlike u postocima se čine neznatne, no jezikom velikih brojeva,
kada bi Plodine u hipotetskoj situaciji pratile pad prosjeka
tržišta od 3 posto, njihov gubitak iznosio bi 126 milijuna kuna,
dok bi njihov pad od 3,7 posto iznosio 156 milijuna kuna, dakle
30 milijuna kuna više, navode iz GfK. Taj iznos od 30 milijuna
kuna odgovara iznosu ukupne godišnje potrošnje soli u hrvatskim
kućanstvima.