INGRA-DET I ELTING Dragutin Novak: ‘Ako odlazite na rad u Njemačku, provjerite kod koga se zapošljavate’

Dragutin Novak iz Nedelišća iza sebe ima 20 godina poslovanja u Hrvatskoj, 70-ak zaposlenih i otvorene podružnice u Sloveniji i Njemačkoj, a njegova tvrtka djeluje unutar poslovne zajednice INGRA-DET

”Masovno iseljavanje mladih”, ”Nove brojke pokazuju razmjere kataklizme iseljavanja”, ”Odlaze iz Hrvatske i ne planiraju se vratiti”, samo su neki od naslova koji su se pojavili u medijima u zadnjih nekoliko mjeseci, a tema demografije gotovo svakodnevno puni medijske stupce.

Program demografskih mjera sastavljen je i u Banskim dvorima i na Pantovčaku, ali konkretnih rezultata za sad nema. S druge pak strane poslodavci koji rade u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, upozoravaju da negativna demografija urušava hrvatsko gospodarstvo, a sve je teža borba s nedostatkom radne snage.

Kako ostati konkurentan na tržištu i kako zadržati radnike? Poslodavci rješenje imaju, ali upozoravaju da je nužna suradnja na svim razinama, posebice međuresorna.

Potrebno je stvoriti pozitivno poslovno okruženje, prvenstveno kroz poboljšanje statusa izvoznih tvrtki te smanjivanja pravnih i ekonomskih rizika, jedna je od poruka koju šalju poslodavci okupljeni u poslovnoj zajednici INGRA-DET koji zapošljavaju 2500 radnika u Hrvatskoj i inozemstvu.

Sigurnost i veća prava za radnike

Oivh dana održan je sastanak tvrtki poslovne zajednice INGRA-DET, a glavna tema bila je kako stvoriti sigurnost i veća prava za hrvatske radnike.

Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET, ističe kako je poslodavcima cilj stvoriti sigurnost za radnike i njihove obitelji, ali da je prije svega potrebna suradnja s Vladom.

– Bolji mirovinski i socijalni sustav te pravna zaštita radnika i njihovih poslodavaca, nužni su kako bi se ne samo podigla, već i zadržala kakva takva gospodarska konkurentnost Hrvatske, što bi rezultiralo i boljom kvalitetom života u Hrvatskoj, napominje Andročec.

Izaslani radnici, koje hrvatske tvrtke šalju na privremeni rad u inozemstvo, imaju pravo na ”njemačku plaću”, njemački plaćeni godišnji odmor, osigurani su im stan i plaćeni prijevoz, a nakon odrađenog posla u Hrvatsku se vraćaju.

Međutim, sve veći broj radnika prelazi na njemački mirovinski sustav i ne namjeravaju se više vratiti. Zoran Andročec upozorava kako poslodavac ne može sam stvoriti cjelokupnu sigurnost svom radniku, već je potrebna uključivost svih čimbenika vlasti. Primjerice, dvostruko oporezivanje ne ide u prilog ni radnicima, ni poslodavcima, a ni državi Hrvatskoj, koja svakim danom ostaje bez sve više radno sposobnih ljudi.

Na temu rada u Hrvatskoj i inozemstvu porazgovarali smo s Dragutinom Novakom, vlasnikom poduzeća Elting d.o.o. iz Pušćina, koji iza sebe ima 20 godina poslovanja u Hrvatskoj, 70-ak zaposlenih te otvorene podružnice u Sloveniji i Njemačkoj.

Bolji uvjeti rada nego u njemačkim tvrtkama

– Imamo radnike koji su se za odlazak na rad u Njemačku odlučili otići na par godina kako bi sagradili kuću ili riješili neke druge obaveze, ali imamo i one koji su s nama dvadesetak godina, od samih početaka. U Njemačku godinama šaljemo izaslane radnike koji su zaposleni u našoj podružnici i nemaju potrebe odlučiti se za prelazak na rad u njemačku firmu, ako je razlog visina plaće, jer naš radnik ostvaruje veća neto primanja od njemačkog radnika. Naša obaveza je ne oštetiti radnika prilikom izaslanja u inozemstvo. Izaslani radnik ima pravo na njemačku plaću, njemački plaćeni godišnji odmor, osigurani stan i plaćeni prijevoz. Teško da će koja njemačka firma svome radniku plaćati mjesečno stan i prijevoz kao što mi plaćamo prijevoz kod posjeta obitelji u Hrvatsku. Sve nabrojeno ulazi u primanja odnosno smanjenje troškova pojedincu i to naši ljudi cijene – rekao je Novak.

Međutim, napominje kako je ipak nekoliko radnika prešlo u njemačke tvrtke. Razlog je  bio, kaže, uglavnom prelazak zbog njemačke mirovine. 

– Važno je napomenuti da su se petorica radnika vratila natrag u naše poduzeće, a vjerujte mi bit će ih još, jer ako zbrojimo plaću i uvjete rada, onda su radnici kod nas  zadovoljniji nego kod njemačkog poslodavca. Mi smo obvezni pridržavati se tarifnog ugovora za bruto plaće po njemačkom sistemu jer kontrole su rigorozne. Njemački Finanzamt našim firmama priznaje trošak za izaslane radnike i ne pada nam na pamet zakidati radnike – rekao nam je Novak, čija firma u inozemstvu posluje u sklopu gospodarskog interesnog udruženja INGRA-DET, koje im pruža sve usluge, od pravnih pa do knjigovodstva.

Uz to, brine i o svim uvjetima poslovanja, propisima i promjenama zakonodavstva u Njemačkoj te aktivno lobira za pravičnu primjenu propisa i olakšanje života radnicima i poslovanja poslodavcima.

Plaćeni prekovremeni, osigurani stan, božićnice, uskrsnice…

No, sam iznos plaće nije jedina beneficija u odnosu na radnike koji su zaposleni u stranim tvrtkama.

– Naši izaslani radnici u Njemačkoj rade prosječno 200 sati mjesečno, plaćen im je prekovremeni rad, pa bruto satnice iznose 12 do 17 eura, odnosno neto od 10 do 15 eura po satu. Uz redovne njemačke plaće, osigurano zdravstveno i mirovinsko, plaćeni njemački godišnji, božićnice, uskrsnice, dječji doplatak i slično, naši radnici imaju osiguran smještaj, ne moraju mjesečno izdvajati 400 eura za krov nad glavom. Imaju osiguran prijevoz do Njemačke i natrag, ali i do radnog mjesta. To su prednosti izaslanog radnika u odnosu na radnika zaposlenog u njemačkom poduzeću. Mnogo hrvatskih radnika će se vratiti u naše podružnice, jer pružamo im znatno bolje uvjete – rekao nam je Novak.

Istaknuo je kako je istina da na njemačkom tržištu postoji velik broj hrvatskih poduzeća, obrta i sličnih koji vrbuju ili šalju naše ljude na rad u inozemstvo te ih plaćaju putem dnevnica i terenskih dodataka. Ne prijavljuju radnike, ne posluju u sklopu nekog gospodarskog udruženja, a nemaju ni potrebne dokumente, koji su preduvjet za ozbiljniji ostanak i rad u inozemstvu.

– Ulaskom Hrvatske u EU pojavilo se puno novih poduzeća koja rade s našim radnicima na njemačkom tržištu, a nemaju sve potrebne dokumente za rad. Takva poduzeća na natječajima idu s damping cijenama, jeftiniji su i do 20 % od tvrtki koje imaju sve potrebne dokumente za rad, uključujući i porezni broj, objašnjava nam Novak.

Međutim, nakon nekoliko mjeseci rada u Njemačkoj, takve tvrtke, bez registrirane podružnice i poreznog broja shvate da nemaju potvrdu tzv. Freistellungsbescheinigung od Finanzamta o urednom poslovanju u Njemačkoj pa se javljaju poslovnom udruženju INGRA-DET da im pomognu oko izdavanja potvrde kod Finanzamta.

– I onda nastaje problem jer ugovarali su se angažmani radnika po niskim satnicama, što nije u skladu sa zakonskim i ugovorenim obvezama, odnosno nije u skladu s njemačkim propisima. Ako nemaš potvrdu tj. Freistellungsbescheinigung, investitor ti ne smije platiti cijeli ispostavljeni račun, već mora zadržati 15 % iznosa računa za poreze i još si u obvezi uračunavanja 19 % MwSt, tako da poduzeće ubrzo postane  nelikvidno. Poznato je da u tom slučaju prvo stradaju radnici kojima se ne može isplatiti plaća, a to vodi prema stečaju, zatvaranju poduzeća ili pak radu na crno.

Da se nama nešto takvo ne bi dogodilo, mi već preko 20 godina poslujemo u Njemačkoj sa svojom podružnicom, imamo svoj porezni broj kod Finanzamta, koji nam  izdaje potrebne potvrde za natječaj. Potvrde dobivamo jer plaćamo sve poreze i isplaćujemo plaće radnicima i  naravno, koristimo usluge i članica smo GIU INGRA-DET, što sugeriram svim tvrtkama koje se odluče krenuti poslovati u Njemačkoj – kaže Novak.         

Radnici, provjerite kod koga se zapošljavate

Vlasnik Eltinga sugerira radnicima koji planiraju na rad u Njemačku u neku našu firmu, da obavezno provjere na koji način će im biti isplaćena plaća i koji su uvjeti rada.

– Ako odlazite na rad u Njemačku, provjerite posjeduje li vaš poslodavac FSB (Freistellungsbescheinigung). Ako radnici plaće dobivaju putem dnevnica i putnih naloga, kod tog poduzeća radnici ne dobivaju isplatu plaća, godišnjeg odmora i dječjeg doplatka po njemačkom tarifnom ugovoru – pojašnjava Novak i ističe da je sigurnost za radnika na taj način manja te poziva radnike da pri odlasku na rad dobro provjere poslodavca.

Mirovinsko osiguranje plaćaju u Hrvatskoj i sugeriraju radnicima da štede

– Mirovinsko osiguranje za radnike plaćamo u Hrvatskoj i na taj način naši zaposlenici dobivaju veći neto od cca 200 do 300 eura, nego zaposleni u njemačkoj firmi. Radnicima sugeriram da si taj novac uplaćuju u treći mirovinski stup, životno osiguranje ili da štede na neki drugi način. Radeći 10 godina u Njemačkoj kao izaslani radnik mjesečno se može uštedjeti 300 eura (jer toliko mu je veća neto plaća). Tih 36.000 eura ušteđenih za 10 godina rada sigurno dobro dođe kada ljudi odu u mirovinu.

Ako je hrvatski radnik privremeno, do 5 godina, zaposlen u Njemačkoj, nema pravo na njihovu mirovinu. I njihov mirovinski fond je u krizi, a mirovine su u Njemačkoj također sve manje. Za rad dulji od 20 godina, prosječna mirovina vani je 700 eura. Ljudi više ne srljaju u njemačke mirovine, isplati se jedino u slučaju da se mlada obitelj odluči na odlazak van Hrvatske i planira tamo ostati do mirovine, ali ako planirate raditi vani pet do deset godina, ne isplati se – objašnjava Novak.

I za kraj možemo zaključiti da je daljnji rast plaća nužan kako bi se zadržali zaposlenici u Hrvatskoj i tako popravila demografska slika. Novak pak kaže kako njegova tvrtka bilježi pozitivan trend rasta plaća.

– Da, tako je. Prisiljeni smo kontrolirano dizati cijene rada na hrvatskom tržištu što nam omogućava dizanje plaća našim zaposlenicima u Hrvatskoj. Kada plaće u Hrvatskoj dostignu razinu od oko tisuću eura, Njemačka više neće biti toliko interesantna za odlazak na rad – zaključuje Novak.