Državna revizija utvrdila je da je u pojedinim gradovima trošak naknade za koncesiju obračunat korisnicima usluga dvaput – jednom u cijeni vodne usluge i drugi put kao zasebna stavka u računu za vodne usluge
Polovica pitke vode u Hrvatskoj izgubi se u neispravnoj
vodovodnoj mreži. Umjesto da se količina izgubljene vode s
godinama smanjuje, udio gubitaka u mreži povećao se s 40 posto u
2010. na sadašnjih 49 posto. Istodobno, europske države u
prosjeku gube oko 30 posto vode, a EU je u velikoj kampanji da te
gubitke spusti na 15 posto.
Hrvatske vode osigurale su lokalnim jedinicama i njihovim
vodovodima 120 milijuna kuna godišnje za saniranje mreže. U deset
godina za tu će namjenu Vode izdvojiti 1,8 milijardi kuna kako bi
se količina crpljene vode u Hrvatskoj prepolovila na približno
318 milijuna kubnih metara godišnje!
Visoke cijene vode
Gubitke pitke vode plaćaju krajnji korisnici kroz visoke cijene
vode. Četveročlana zagrebačka obitelj koja živi u četverokatnici
mjesečno za vodu izdvaja 320 do 420 kuna, a cijene potrošene vode
variraju po kvartovima ovisno o kvaliteti infrastrukture i
starosti zgrade u kojima žive.
U jeku kampanje za racionalnije trošenje vode Državna revizija
prije pet godina pročešljala je poslovanje sva 123 trgovačka
društva koja se bave isporukom vode te su otkrili da samo pet
tvrtki – iz Makarske, Splita, Sinja, Čakovca (Međimurske vode) i
Đurđevca – ispravno obračunava cijenu vode. Preostalih 118
primjenjuju neujednačene kriterije pri utvrđivanju troškova.
Cijena se formira na osnovi fiksnih i varijabilnih troškova te
potrošene količine vode, no pokazalo se da su omjeri fiksnih i
varijabilnih troškova pojedinih isporučitelja različiti.
Državna revizija utvrdila je da je u pojedinim gradovima trošak
naknade za koncesiju obračunat korisnicima usluga dvaput – jednom
u cijeni vodne usluge i drugi put kao zasebna stavka u računu za
vodne usluge. U zgradama u kojima postoji jedan zajednički
priključak na vodovodnu mrežu u pravilu se potrošnja vode
domaćinstva obračunava i naplaćuje prema broju članova svakog
pojedinog domaćinstva.
U pojedinim županijama cijene vode za gospodarstvo i dvostruko su
više u odnosu na domaćinstva. Pri tome privatni iznajmljivači
prostora za turističku djelatnost plaćaju u najvećem broju
slučajeva cijenu prema uvjetima za domaćinstva iako obavljaju
gospodarsku djelatnost.
Gotovo sva trgovačka društva bilježe znatne gubitke vode (mjere
se kao razlika između zahvaćene i isporučene količine
vode). Česti su razlozi velikih gubitaka ilegalno crpljenje
s vodovodnih ispusta i hidranata te gubitak vode zbog starosti
cjevovoda, zastarjele tehnologije te dotrajalosti vodosprema i
lokalnih cisterni.
Marko Ercegović, savjetnik udruge gradova,
naglašava da su gradovima i općinama u mnogim stvarima vezane
ruke jer se cijena vode formira na osnovi europskih direktiva i
hrvatskih zakona. Na cijenu vode utječu i geomorfološke
karakteristike tla, skuplje je vodu crpiti na otocima i u
brdsko-planinskim sredinama nego u nizinama. Hrvatska se obvezala
da će poštovati europske standarde u zaštiti okoliša, a uređaji
za pročišćavanje voda moraju nuditi i kemijsku te biološku, a ne
samo mehaničku zaštitu voda.
– Postoje troškovi koji su fiksni neovisno o tome koliko se vode
potroši, a na cijenu utječu i demografsku faktori te gustoća
naseljenosti stanovništva. Prostora za pojeftinjenje vode je malo
jer smanjenje gubitaka vode u mreži iziskuje značajna ulaganja –
kaže Ercegović.