Želite i dalje primati novosti, potreban nam je vaš pristanak…’ ‘Obavezni smo osigurati vašu suglasnost za upotrebu vaše elektroničke pošte isključivo u svrhu…’ Ovih dana zatrpani smo ovakvim internetskim porukama, a razlog je to što 25. svibnja u cijelom EU na snagu stupa Opća uredba o zaštiti potrošača.
To znači da vam na vašu e-mail adresu, koja je također osobni podatak, više neće smjeti stizati nikakve obavijesti, reklame, pozivi i ostalo ako pošiljatelju za to niste dali izričitu suglasnost, vlastiti pristanak.
Navedena Uredba odnosi se na svakoga od nas.
Obveznici uredbe
– Obveznici Uredbe su tvrtke, pojedinci koji obavljaju neku profesionalnu aktivnost, udruge, bolnice, klubovi i fizičke osobe kada obrađuju osobne podatke izvan potreba kućanstva (npr. postavljanje videonadzora ispred ulaznih vrata), djelatnosti koje se bave obradom osobnih podataka visokog rizika, djelatnosti u zdravstvenom, turističkom i odgojno-obrazovniom sektoru te djelatnosti koje se bave obradom podataka dobivenih videonadzorom, biometrijom, kao i bankarski sustav.
Uredba se odnosi i na sve državne institucije – kažu u Agenciji za zaštitu podataka, na čije se riječi nadovezuje i čelnik Instituta za zaštitu osobnih podataka Zorislav Antun Petrović navodeći da svi koji u poslovne svrhe prikupljaju, pohranjuju i obrađuju osobne podatke spadaju pod utjecaj Uredbe koja propisuje kako to raditi da osobni podaci budu adekvatno zaštićeni.
– Nema iznimaka, bez obzira na to je li riječ o multinacionalnoj kompaniji, krojačici s obrtom ili iznajmljivaču apartmana. Svaki poslovni subjekt prikuplja osobne podatke barem svojih zaposlenika, vlasnika, partnera i kupaca – ističe Petrović. Nastavlja da će od 25. svibnja tvrtke i udruge u svojim bazama smjeti imati samo podatke za čiju pohranu postoji pravna osnova – privola, ugovorna i zakonska osnova, interes ispitanika, javni interes i interes voditelja obrade koji ne smije nadjačati interes ispitanika.
– Ne može se više dogoditi da netko na internetu pronađe e-mail ili telefon zaposlenika autoservisa ili neke općine te onda nudi na prodaju čokoladu ili turistički aranžman. Ti podaci nisu postavljeni na internet zato da bi zaposlenici dobivali ponude, već zato da bi ih mogli kontaktirati potencijalni klijenti, partneri ili građani.
Ako netko koristi objavljene kontakte da bi ponudio servisu nekakve rezervne dijelove ili općini uslugu korisnu njezinim stanovnicima, to je u skladu s uredbom jer se smatra da je to interes obiju strana. Ako se pak netko javi sportskom klubu da bi doznao gdje kupiti ulaznice za košarkašku utakmicu, nakon odgovora na pitanje klub mora obrisati podatke o onome tko je upit uputio.
Ne smije ih pohraniti i onda slati ponude za, primjerice, kupnju novih dresova. Pohrana i korištenje tih podataka nakon završetka svrhe zbog koje je klub došao u njihov posjed kršenje je Uredbe. Slično je i ako se javite nekoj trgovini s pitanjem koje modele hladnjaka imaju.
Nakon što je odgovorila na to pitanje, trgovina mora zaboraviti da je ikad imala te podatke, izuzev ako se izričito složite s tim da ih može sačuvati. Znači, mora se dati privola s točno navedenom svrhom čuvanja podataka koju trgovina također mora čuvati – slikovit je Petrović.
Javni interes
Petrović dodaje da kod raznih uplatnica nema razloga za promjenu jer je u pitanju ugovorna osnova prema principu – mi smo sami tražili od HEP-a isporuku struje, odnosno od isporuku vode.
– Kada je riječ o javnom interesu objavljivanja osobnih podataka, najbolji su primjer imovinske kartice dužnosnika koje se objavljuju na temelju Zakona o sprečavanju sukoba interesa – ističe Petrović.
