Ministar graditeljstva Lovro Kuščević održao je konferenciju za medije kako bi, deset dana nakon završetka javne rasprave i 40 dana nakon što je Ministarstvo pokrenulo postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, objasnio zašto se odlučio na donošenje novog zakona o komunalnom gospodarstvu.
Stupanjem na snagu tog zakona, u Hrvatskoj će se prestati plaćati komunalna naknada, koja prerasta u porez na nekretnine, ali u istom tom zakonu predviđa se uvođenje građevinske rente.
Postojeće nekretnine
Ministar tvrdi kako je vezano uz njegov zakon bilo dosta dezinformacija, pa i neistina, zbog čega je odlučio razriješiti nejasnoće. Građevinska renta, kaže ministar, neće biti novo davanje, nego je ona zamjena za postojeći komunalni doprinos koji će također doživjeti preinake. Komunalni doprinos plaća se za novogradnju, a ta sredstva služe za gradnju infrastrukture.
Po novome, umjesto sadašnjeg komunalnog doprinosa plaćala bi se građevinska renta i doprinos za građenje komunalne infrastrukture. Ministar Kuščević ističe da ta dva javna davanja neće biti veća od sadašnjeg komunalnog doprinosa, a ako se gradi u prostoru s dobro izgrađenom komunalnom infrastrukturom, ona mogu biti i niža.
Premda je bio kritičan prema svima koji šire dezinformacije, pa i udruzi Lipa jer je organizirala potpisivanje peticije protiv poreza na nekretnine, ministar je priznao kako je jedna odredba zakonskog prijedloga mogla biti jasnije napisana, a u njoj stoji da će se građevinska renta plaćati za izgradnju novih objekata, ali i za postojeće nekretnine. Ministar objašnjava da se kod “postojećih nekretnina” misli na izgrađene nelegalizirane objekte. Premda to u prijedlogu zakonskog teksta ne piše, ministar dodaje da će građevinska renta biti jednokratno davanje.
– Nema govora o novom nametu, a renta nije zamjena za komunalnu naknadu, već za komunalni doprinos i plaća se samo jednom, prilikom ishođenja akta za gradnju – rekao je ministar.
Doprinos za gradnju komunalne infrastrukture neće se, kaže, plaćati ako se gradi u infrastrukturno uređenom prostoru, a 70 posto investicija nalazi se u uređenom prostoru. Ondje gdje postoji sva infrastruktura plaćat će se renta, tamo gdje nema infrastrukture plaćat će se renta i doprinos, no zbroj tih davanja neće biti veći od postojećeg komunalnog doprinosa, obećava. – Sustav će biti jednostavniji, brži, učinkovitiji i jeftiniji za one koji grade na uređenom građevinskom prostoru – navodi Kuščević.
Neuseljivo 20% manje
Zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan objašnjava da će se porez na nekretnine izračunavati tako što će se sadašnja komunalna naknada pomnožiti s koeficijentom dobi i koeficijentom stanja objekta.
Procijenjena vrijednost nekretnina neće se uzimati u obzir kod određivanja poreza. Porez na nekretnine za zgrade sagrađene do 1940. godine bit će 20 posto niži od sadašnje komunalne naknade, obaveza za zgrade sagrađene od 1941. do 1971. godine bit će 10 posto manja, a one izgrađene od 1971. do 1987. godine ista kao i komunalna naknada.
Nekretnine sagrađene od 1988. do 2005. godine oporezivat će se 10 posto više, a sve sagrađeno nakon 2006. godine 20 posto više od komunalne naknade. Pokaže li se da objekt nije za upotrebu, tako dobivena porezna obaveza smanjit će se 20 posto, a ako se radi o luksuznoj vili koja ima bazen ili teniske terene, dodat će se 20 posto poreza. Obnovljeno krovište, fasada i slično neće utjecati na visinu poreza, kao ni kvaliteta interijera unutar kuća ili stanova.
