Neposredno prije sjetve ozimih žitarica, pogotovo najrasprostranjenije – pšenice, najveće je pitanje izbora sortimenta za sjetvu. Na ovo pitanje veoma je teško odgovoriti jer na izbor sorte utječe puno čimbenika.
Najvažniji od njih je svakako ostvarena cijena zrna pšenice na tržištu. Nažalost, poljoprivredni proizvođači u vrijeme sjetve ne znaju kakve će biti otkupne cijene sljedeće godine u žetvi. Ove godine urodi pšenice otkupljivali su se prema klasama te je bilo potrebno zadovoljiti određene standarde među kojima su najznačajniji sadržaj proteina i hektolitarska masa.
Sadržaj proteina ovisi o puno čimbenika – izboru sorte, vremenskim prilikama, stanju tla, agrotehnici, gnojidbi N gnojivima i drugim. Prvi, ako ne i najvažniji korak je izbor sorte za sjetvu. Sorte koje ostvaruju visoke prinose u većini slučajeva ne ostvaruju visoki sadržaj proteina u zrnu pšenice i obrnuto.
Također, u godinama kada se ostvaruju visoki prinosi pšenice uobičajeno je da sadržaj proteina nije zadovoljavajući. Prinos i sadržaj proteina u zrnu pšenice su u negativnoj korelaciji što možemo pripisati povećanom iskorištavanju hraniva iz tla ili nedovoljnoj ishrani usjeva. Navedene činjenice mogu se potkrijepiti usporedbom prinosa i sadržaja proteina različitih sorti pšenice praćenih u proizvodnom pokusu u dvije vegetacijske sezone uzgoja u Međimurskoj županiji.
Ostvareni prosjek prinosa sorti (preračunato na 13% vlage) koje su obje godine sudjelovale u proizvodnom pokusu, u žetvi 2015. godine iznosio je 7.508 kg/ha, dok je u žetvi 2016. godine ostvaren prosjek prinosa značajno veći, 9.039 kg/ha.
Obzirom na ostvarene prinose, kretanje sadržaja proteina u zrnu pšenice bilo je sukladno proizvodnim godinama, u 2015. godini prosjek ostvarenog sadržaja proteina bio je 12,84 %, dok je u 2016. godini ostvareno tek 11,17% proteina u zrnu pšenice.
Valja naglasiti kako je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske zbog lošijeg boniteta tla, veće količine oborina tijekom vegetacijske sezone i manjeg broja sunčanih dana teže ostvariti prinose I klase zrna pšenice (niži sadržaj proteina u zrnu pšenice) nego u istočnijim dijelovima države. Zbog navedenih razlika, sortiment za sjetvu koji će dati zadovoljavajuće ekonomske parametre razlikuje se ovisno o lokaciji uzgoja.
Analizom tla trebali bi saznati nedostatke pojedinih hraniva i prema njoj prilagoditi gnojidbu. Na prinos i kvalitetu uroda poljoprivrednici imaju utjecaj od startne gnojidbe do prihrana pšeni. Startnom gnojidbom biljka dobiva potrebna hraniva kojima razvija korijen veće upojne moći za hraniva i vodu, pa biljka razvija veću lisnu masu, a samim time će ostvariti veći prinos. Prihrane pšenice obavljaju se nekoliko puta tokom vegetacijske sezone. Glavni elementi koji se koriste u prihrani pšenice su dušik (element visine i kvalitete prinosa), sumpor (element ‘proteina’) te silicij (element otpornosti).
Kod nas se pretežito u prihranama pšenice koriste dušična gnojiva u granuliranom ili u tekućem obliku. Tek u posljednje dvije godine započelo je korištenje gnojiva koja u svome sastavu imaju sumpor. Sumpor je važan element za sintezu svih aminokiselina u biljci. Količinu potrebnog dušika za prihrane najbolje je odrediti Nmin analizom prije samih prihrana.
Nakon cijele vegetacijske godine poljoprivredne proizvođače najviše zanima koji prihod je ostvaren. Na ovogodišnjem proizvodnom pokusu na kojem je bila posijana 41 sorta ozime pšenice ostvaren je prosjek prinosa od 9.007 kg/ha s prosjekom sadržaja proteina od 11,13%, odnosno po parametrima kvalitete, ostvarena je III klasa kvalitete na tržištu.
Ostvarena pripadajuća tržna cijena prilikom otkupa iznosila je 0,90 kn/kg. Svakako je potrebno kod ulaganja u proizvodnju uzeti u obzir da su na proizvodnom pokusu provedena tri tretmana protiv bolesti zbog različite dužine vegetacije posijanih sorti.
Na proizvodnom pokusu prihrana Kan-om je obavljena u dva navrata. U troškove proizvodnje osim sjemena, sredstava za zaštitu bilja, gnojiva, troškova potrebnih mehaničkih operacija (priprema tla, prskanje itd.), obračunati su troškovi osiguranja usjeva, vodne naknade i drugi. Izračuni se odnose na cijene bez PDV-a. Vidljivo je da u kalkulaciju proizvodnje nisu stavljena prava na izravna plaćanja (poticaji) zbog toga jer svako poljoprivredno gospodarstvo ostvaruje različiti iznos.
