Rumunjska je dostigla Hrvatsku po visini stvarne pojedinačne potrošnje svojih građana. Kupovna moć i standard hrvatskih građana pali su na 58% prosječne kupovne moći u EU i samo je Bugarska ostala lošija od nas.
Objavio je to jučer europski statistički ured Eurostat koji tvrdi da je 2015. godine stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika izražena u standardima kupovne moći varirala od 51 do 137% europskog prosjeka.
Najlošiji trojac čine Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, a najbogatiji Luksemburg, Njemačka i Austrija. U odnosu na razdoblje prije krize, većina ostalih tranzicijskih zemalja smanjila je zaostajanje, a Hrvatska je nazadovala izgubivši dva postotna poena. Država s kojom dijelimo predzadnje mjesto digla je stvarnu potrošnju svojih građana za 8 postotnih poena od 2008. godine, a najbrže rastuća Poljska čak za četrnaest. Više od nas pala je Slovenija (za pet postotnih poena, na 74%), zbog čega su tu zemlju lani prestigle Poljska i Češka, a još ranije to je učinila i Slovačka. Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta, objašnjava da je “stvarna pojedinačna potrošnja” (Actual Individual Consumption AIC) po svojoj ideji najbolji pokazatelj blagostanja stanovništva.
Stvarnu individualnu potrošnju čine robe i usluge koje su pojedinci koristili u nekoj zemlji, neovisno o tome jesu li te robe i usluge platila kućanstva, vlade ili neprofitne organizacije.
– Šokantno je da nas je Rumunjska sustigla, premda se može postaviti pitanje je li kvaliteta neke zdravstvene ili obrazovne usluge identična. Postoje male metodološke ograde u identificiranju usluga koje pojedinac koristi, no metoda je ista za sve. Kad se evidentira zaostajanje kakvo smo mi imali, moraju se upaliti svi alarmi. Borimo se sami protiv sebe, jedni protiv drugih, a okruženje raste – kaže Nestić. Čak su i bivše jugoslavenske republike ostvarile određenu konvergenciju, standard je u Srbiji na 45% prosjeka EU, Crnoj Gori 52%, Makedoniji 40%, BiH 38%, a Turska ima isti prosjek kao i Hrvatska. Rumunjske su plaće 40% niže od hrvatskih, no kad se gleda paritet kupovne moći i što se za istu vrijednost može dobiti u pojedinoj zemlji, ispada da nam je kvaliteta života podjednaka. Hrvatska je skupa za svoje građane ima li se na umu da su cijene hrane samo 9% ispod europskog prosjeka, dok su prosječne neto plaće, primjerice, tri i pol puta niže od prosječnih plaća u Austriji ili Njemačkoj. U isto vrijeme hrana je u Rumunjskoj 36 posto jeftinija od europskog prosjeka.
– Naše su cijene na razini očekivanja za malu otvorenu zemlju koja nema domaću industriju i proizvodnju. Čim imaš neku domaću industriju, kao primjerice duhansku, tada su i cijene niže – ističe Nestić.
Skandinavija najskuplja
Kod nas su samo pušači u povlaštenom položaju u odnosu na pušače EU jer samo Bugarska ima nešto niže cijene cigareta od prosječnih u EU. Kod nas su cigarete 44% jeftinije od prosjeka. Bosna i Hercegovina ima 63% jeftinije cigarete, no s hranom, koja je samo 26% jeftinija od prosječnih cijena EU, također je daleko iznad platežnih mogućnosti tamošnjeg stanovništva. Gledaju li se ostale grupe prehrambenih proizvoda, cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj gotovo su identične kao i prosječne u EU (samo su 6% ispod prosjeka), meso je jeftinije 23 posto, a mlijeko, jaja, sir i alkohol osam posto! Hrana je najskuplja u skandinavskim zemljama, a cijene u hrvatskim trgovinama i na tržnicama slične su kao u Španjolskoj ili Sloveniji.
– Hrvatska se počela malo oporavljati, ali drugi voze brže od nas, njihov je oporavak počeo ranije, brže se približavaju bogatijima, a zaključak svega je da nazadujemo. Ovo je vrijeme da se ključni nositelji vlasti zapitaju što mi to radimo – zaključuje Nestić.