U ožujku su u Hrvatskoj izdane 572 građevinske dozvole, 4,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, no kad se pogleda cijelo tromjesečje, ukupan broj izdanih građevinskih dozvola veći je za 13,5 posto.
Najveći dio, čak 71 posto, odnosi se na novogradnju, objavio je ovih dana Državni zavod za statistiku. Međimurski građevinari bore se za dio tog kolača i opstanak na tržištu. Situacija je i dalje teška.
– Nema novih investicija i velikih gradilišta. Imate jedan ili dva građevinska krana pokraj zgrada koje su pri završetku, no nema projekata koji kreću od temelja, pogotovo ne onih za koje trebaju tri ili četiri krana na gradilištu – kaže Dragutin Matotek, dugogodišnji predsjednik Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja, osnovanog 1962., u kojem je sad predsjednik Nadzornog odbora.
Graditeljstvo je u Međimurju bilo najznačajnija gospodarska grana, no nestale su velike tvrtke, a pojavile su se manje, žilavije, spremnije na sve zahtjevnije investitore. No u tome ih često koče zakoni i propisi. Građevinari, napominje Matotek, podržavaju inicijativu da se u novom Zakonu o javnoj nabavi ukine kriterij najjeftinije ponude jer ona nije uvijek najkvalitetnija.
– Imali smo, na žalost, slučajeve da su tvrtke propadale jer su išle sa što manjom cijenom, a onda na kraju nisu odradile posao – ističe D. Matotek. Najveći takav slučaj bila je gradnja sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu koju je dobila tvrtka Fenix iz Slavonskog Broda, da bi na kraju, nakon odugovlačenja s radovima, završila u stečaju, a dvoranu je dovršila druga tvrtka. Fenix je u probleme doveo i manje podizvođače.
Zbog smanjenog opsega psola, visokoobrazovani inženjeri se zapošljavaju u raznim državnim, županijskim i gradskim ustanovama, a na gradilištima nedostaju radnici sa srednjom stručnom spremom, od elektirčara, keramičara i armirača do tesara. – Velik broj majstora, meštra, kako mi to velimo, otišao je raditi u inozemstvo, pa nedostatak tih kadrova osjeća cijela ova regija, ne samo Međimurje – kaže Matotek.
Cijele prošle godine u Hrvstakoj je izdano 6328 građevinskih dozvola, četiri posto manje nego godinu prije, a predviđena je vrijednost radova 20,8 milijardi kuna, što je 3,2 posto više. Građevinari se nadaju da će idući mjesec donijeti više posla i da će se napokon pokrenuti.