Bez 1,3 milijarde kuna ostali su prošle godine gradovi i općine zbog mini porezne reforme bivše Vlade, upozorava predsjednik Udruge gradova Željko Turk, a neki su taj manjak odlučili nadoknaditi uvođenjem ili povećanjem stope prireza porezu na dohodak.
Istraživanje portala
– Dobro je ako se prirez uvodi za poboljšanje komunalne infrastrukture ili zadovoljavanje drugih potreba građana, no katastrofa je ako se uvodi da bi grad preživio, dakle radi krpanja proračunskih rupa. To nije njegova namjena – ističe Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića, koji je prije nekoliko godina uveo stopu od 12 posto pa na taj način skupljeni novac ulaže u školske objekte, vrtiće i komunalnu infrastrukturu.
Od 128 gradova, čak 28 ih još nekako odolijeva uvođenju novog nameta, a u polovici njih, prema rezultatima istraživanja portala gradonačelnik.hr, na vlasti je HDZ, u šest vlada SDP, a u ostalima HNS, IDS, nezavisne liste, PGS i Paška stranka.
No, kako su to uglavnom manji gradovi, ispada da je samo 270.000 hrvatskih građana oslobođeno plaćanja tog nameta.
Od većih gradova na popisu je samo Samobor.
– Ne razmišljamo o uvođenju prireza. S obzirom na sve pozitivne pokazatelje i u skladu s izvrsnim punjenjem proračuna, Samobor neće uvoditi prirez koji bi bio na teret naših građana – kaže samoborski gradonačelnik Krešo Beljak (HSS).
Dražen Srpak (HDZ), gradonačelnik Murskog Središća, gradića sa 6300 stanovnika, kaže da nisu željeli uvoditi prirez kako ne bi u vrijeme krize opterećivali građane i poslodavce. To je, dodaje, jedna od stimulativnih mjera za gospodarstvo i pokazatelj socijalne osjetljivosti.
– U budućnosti bismo mogli uvesti prirez, ali na određeno vrijeme, na primjer na četiri godine, ali za točno određene projekte kao što je Centar za kulturu ili nešto slično vezano uz infrastrukturu – ističe Srpak. Može se, dodaje, to nazvati i nekom vrstom samodoprinosa. Nekim gradovima koji uspijevaju funkcionirati bez prireza taj je namet posljednja crta obrane u slučaju da upadnu u financijske probleme.
Zadnja opcija
U Koprivnici, u kojoj je na vlasti SDP, o uvođenju se govori već godinama, posljednji put prije par tjedana, kad su nakon donošenja državnog proračuna propale nade u sufinanciranje nekih gradskih projekata. Mišel Jakšić, zamjenik gradonačelnice, izjavio je da će učiniti sve da se prirez ne uvede te da je on zadnja opcija.
Uvođenje prireza omogućeno je svim jedinicama lokalne samouprave, s time da je općinama visina stope ograničena na najviše deset posto, gradovima do 30.000 stanovnika na 12, a većima do najviše 15 posto. Iznimka je Zagreb, koji se odlučio za 18 posto. Gradovima i općinama prošle su godine, napominje Turk, kao posljedica porezne reforme, bruto prihodi proračuna smanjeni i do 30 posto.
– Imam dojam da je na taj način država tjerala gradove i općine na uvođenje ili povećavanje prireza, pa da onda može reći da bahati lokalni šerifi uvode nove namete, a da se država brine za građane. To je prebacivanje tereta – ističe Željko Turk.
Prirez nisu uveli ni Vukovar, Krapina, Kastav, Poreč, Novalja, Li pik, Krk, Hvar…
