Dragi čitatelji nalazimo se u Velikom tjednu prije najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Kod katolika, obavezan je post na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina.
Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede. Danas sam prošetala našom tržnicom kako bi uzela još neke namirnice koje mi nedostaju za Uskrs.
Naravno tu je fini mladi luk, hren i domaća jaja, a za ručak na Veliki petak sam izabrala našu ribarnicu koja je u sklopu tržnice i moram vam reći da sam naišla na veliki izbor riba koje se nude (som, šaran, amur, pastrva, lignje, skuša, morski pas, smuđ..)
Som – je riba iz porodice Siluridae. Ima izduženo tijelo, široko i zdepasto na prednjem dijelu lagano je spljošteno na stražnjem dijelu u razini repne peraje. Koža nema ljuski, a prekrivena je sa sluzi koja daje somu ljepljiv izgled. Glava mu je velika i masivna, uzdužno spljoštena a završava široko rasječenim ustima, sa 6 brkova, 2 dugačka na gornjoj čeljusti i 4 nešto kraća na donjoj čeljusti. Ima jako dobro razvijenu bočnu prugu tako da može osjetiti i najmanje vibracije mogućeg plijena. Visoko postavljeno oko maleno je što navodi na noćni život. Tijelo je sive boje išarano tamnijim mrljama na leđima i bokovima dok je trbuh svjetlije boje.
Šaran – riba je iz porodice Cyprinidae. Ima produljeno, debelo tijelo potpuno prekriveno ljuskama. Masivna se glava završava ustima s četiri brka, a usta može produljiti u obliku cijevi kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna perajaima na početku nazubljenu i veoma oštru zraku.Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava više ili manje svijetlim trbuhom.
Amur – ili indijski šaran је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae. Nastanjuje tekućice i jezera Hrvatske. Amur ima vretenasto tijelo pravilne građe. Izgledom je dosta sličan klenu. Čelo mu je dosta široko, te ima velike ljuske. Leđa su mu zelenkasta, bokovi tamniji, a trbuh svjetliji. Leđna i repna peraja su tamnije, a ostale svjetlije. Neki primjerci amura mogu narasti preko metra dužine i 30 kg.
Pastrva – vrsta ribe iz roda pastrva, koja se javlja, što nije priznato, u tri različite forme, tzv. dvije potočne (fario i laciustris) i jedna morska (truta), od kojih ova posljednja živi u morima sjeverne i sjeverozapadne Europe i koja tijekom mrijesta migrira duboko u kontinentalne vode, gdje se mrijesti. Tijelo potočne pastrve je vretenasto prilagođeno brzim vodenim maticama u kojima živi. U ovisnosti od sredine u kojoj živi tijelo je više ili manje bočno spljošteno i visoko s dobro razvijenom repnom drškom.
Boja tijela je promjenjiva, varira od zelenkaste do smeđe, što prvenstveno ovisi o sredini u kojoj živi. Na bočnim stranama te na leđima se nalaze pjege. S gornje strane i u gornjoj polovici bočne strane crne, a ispod bočne linije su crvene sa bijelim obrubom. Mlade ribe imaju na bokovima 6 do 9 poprečnih traka. Postižu dužinu 20-40 cm i tjelesnu masu do 1 kg. Maksimalna dužina je nešto preko 50 cm i masa 5-7 kg.
Skuša – ima vretenasto tijelo, usko pri vrhu glave koje se širi prema sredini tijela te se ponovno sužava prema repnoj peraji. Repna peraja je izbačena pri vrhu i dnu a po sredini je duboko urezana. Male ljuske prema repu su sve sitnije. Leđa su joj zelenkasto-smeđe boje ispresjecana okomitim tamnim crtama. Bočne strane tijela su boje sedefa, a trbuh je bijel. Skuša u Jadranu raste najviše do 50 cm i skoro do 1 kg težine. Prosječna joj je dužina 15-20 cm a težina oko 0,7 kg. Atlantske skuše narastu i do 3 kg a procjenjuje se da žive do 15 godina.
Smuđ – riba iz porodice Percidae. Vitko tijelo mu je prekriveno malenim, veoma prijanjivim ljuskama koje smuđu na dodir daju hrapav izgled. Produljena glava završava oštrom gubicom. Široko rasječena ustaposjeduju veoma razvijeno zubalo: 6 snažnih očnjaka služe ranjavanju i hvatanju plijena, ostali zubi, nešto slabiji i usmjereni prema unutra, imaju za cilj zadržavanje uhvaćenih ribica. Sjajne oči, osobite strukture mrežnice osiguravaju mu odličan vid čak i pri velikim dubinama i u nedostatku svjetlosti.
Morski pas – to jest riba čiji škržni otvori su u obliku proreza te, zajedno sa ražama, drhtuljama, listovima i sličnim životinjama čine podrazred Elasmobranchii. Morski psi su mesožderi, a hrane se svime što je u blizini. Plivaju brzo, ali, za razliku od većine riba, nemaju riblji mjehur, pa moraju stalno plivati. Morski psi uglavnom ne napadaju zubima, no većina morskih pasa tijekom života izgubi mnogo zubiju; neki morski psi tijekom života izgube 30, 000 zubiju.Veliki su od dvadesetak centimetara (pas pigmej) pa do 18 metara (gorostasna psina), iako postoje i nepotvrđeni izvještaji ogorostasnim psinama dugim čak 21 metar.
Lignje – rod je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca. Europska ili obična lignja obitava diljem Sredozemnog mora, u vodama istočnog Atlantika od Sjevernog mora do Gvinejskog zaljeva. Vrlo je česta i u Jadranu gdje zalazi čak do dubina od 400 metara a u pliće vode izlazi u vrijeme mriješćenja. Prosječna dubina na kojoj se ova vrsta lignje kreće je između 50 i 100 metara. Europska lignja obično obitava iznad pješčanog ili pješčano-muljevitog morskog dna.
Mladi luk – stručnjaci ga često vole nazivati proljetnim lukom jer je karakterističan za ovo doba godine. Najpopularniji je tijekom uskršnjih blagdana, nakon kojih učestalost konzumiranja mladog luka značajno počinje opadati. Mladi luk je namirnica koju biste trebali jesti svakodnevno. Mnogima smeta okus i miris luka, ali to nije razlog zbog kojih ga ne biste trebali jesti. Mladi je luk bogat vodom.
Nadam se da ćete u ovoj ponudi naći svaki nešto za sebe, a ja vam od srca želim sretan i blagoslovljen Uskrs.