U organizaciji Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Čakovec, u zgradi Scheier u Čakovcu održan je skup međimurskih poduzetnika na temu ‘Poduzetništvo u 2016. godini’ kojemu su bili nazočni ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, njegova pomoćnica Ana Mandac, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Ivan Škorić, te međimurski župan Matija Posavec i njegov zamjenik Zoran Vidović.
Interes poduzetnika na temu očekivanja u poslovanju u ovoj godini bio je izniman. Poduzetnici naime, upozoravaju na niz problema, na poreznu presiju, brojne namete i davanja, nered u poslovanju, probleme u pravosuđu, a sve više i na nedostatak kvalitetne stručne strane, nemogućnost uvoza radnika i probleme s radnim dozvolama.
Politika mora služiti gospodarstvenicima, a ne obrnuto, rečeno je. Na pitanje što očekuju poduzetnici od nove vlade, Darko Pintarić koji dolazi iz obućarske industrije, kaže kako očekuje da Ministarstvo poduzetništva i obrta učini upravo ono što su i najavljivali prije parlamentarnih izbora. To znači da se proizvodnja stavi na mjesto, koje joj pripada , a to je na prvo mjesto .
– Ako se sjećamo najava svih dosadašnjih vlada, uvijek se govorilo da su izvoz i zaposlenost u proizvodnji – prioritet. Dakle, svi potezi trebali biti okrenuti u tom smjeru, poštovati proizvodnju i dati joj sve one benefite koji joj pripadaju.
Previše je parafiskalnih nameta i svakodnevno ih netko ‘izmišljava’. Neki od njih, kao onaj posljednji koji nisam najbolje razumio, odnosi se na zbrinjavanje otpada. Naime, svaka firma trebala je dati dvoje ljudi koji su polagali ispit o zbrinjavanju smeća , ne znam kome je to bilo potrebno i u koju svrhu.
U Međimurju sve manje obrta
Broj obrta u Međimurskoj županiji osjetno je manji nego li prijašnjih godina. Na pitanje što učiniti da se sačuva obrtništvo, predsjednik međimurske Obrtničke komore Boris Lukovnjak ističe kako je prije svega potrebno većinu, ne, parafiskalnih nameta, kako ih oni zovu, nego kako ih je sada ministar uputio u novi termin, neoporezovanih nameta, smanjiti.
Njih je prije par godina bilo oko 400, a danas ih postoji oko 240. Isto tako , smatra Lukovnjak, bilo bi potrebno obrtništvo izdvojiti iz poduzetništva. – Mi smo zapravo mikro poduzetnici koji zapošljavamo do pet osoba, i sama administracija i papirologija oko toga trebala bi biti puno fleksibilnija, što bi pojednostavilo poslovanje.
Rasterećenja ggospodarstvaće biti, ali ne već ove godine, kazao ministar Horvat
– I mi u državnoj administraciji, kao i svi poduzetnici moramo biti poduzetni, istaknuo pak je ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat.
– Zbog deficita u državnom proračunu koji mora biti ispod 3 posto morali smo se odreći puno toga, između ostalog i subvencija i nekih poticajnih mjera iz nacionalnog proračuna. Ali iste takve postoje i u strukturnim fondovima EU, kazao je.
Investirat ćemo ove godine oko 500 milijuna kuna kao participaciju u zajedničku kasu Europske komisije i uz to pripremiti oko 450 milijuna nacionalne komponente, kojom želimo sufinancirati one projekte koji će kroz strukturne fondove doći u poduzetničko okruženje u Hrvatsku, kazao je.
Horvat je pozvao na pomoć u svim aspektima suradnje i definiranju metodologije kako na uplaćenih 500 milijuna u EU blagajnu vratiti milijardu kuna. To znači biti poduzetan, smatra Horvat.
Kada je riječ o natječajimaza poduzetništvo, na nacionalnoj razini, ministar Horvat odgovorio je kako se to očekuje kroz mjesec dana i naglasio da će prioritet biti projekti i poslovna aktivnost. Rasterećenja gospodarstva će biti, ali ne možemo ih očekivati već tijekom ove godine.
– Obećali smo stabilno porezno okruženje, stabilnu poduzetničku investitorsku klimu i na tome ćemo inzistirati. Porezne reforme i poreznih rasterećenja ove godine neće biti,ponovioje Horvat.
