Vrijeme i dalje pokazuje svoju promjenjivu ćud, a i samim time utječe na naše zdravlje, raspoloženje… Većina nas je neraspoložena i željna sunca. Ali preporučam da svakako prošetate, porazgovarate sa prijateljima i osmijeh na lice.
Ovog tjedna i mi smo sa osmijehom krenuli na naš plac, i izdvojili slijedeće namirnice eko tržnice (hajdinsku i prosenu kašu, međimurska golica, međimursko koščično (bučino), laneno i konopljino ulje, brašno od bučinih koštica.
Hajdina kaša – premda se u kulinarstvu heljda smatra žitaricom zbog svoje hranjivosti, botanički pripada kategoriji zeljastog povrća, a ponekad se ubraja i u voćke. Sjemenke heljde su po veličini slične sjemenkama pšenice, ali posjeduju jedinstvenu trokutastu formu. Heljda često služi kao zamjena za rižu ili se priprema kao kaša.
Heljda ne sadrži gluten, zbog čega je pogodna za osobe koje su na njega alergične. Od heljdinog brašna se prave palačinke koje su prava poslastica! Nekoliko razloga da uvrstite heljdu u vaš meni: bogata je dijetalnim vlaknima, bogata je mineralima – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan, smanjuje razinu šećera u krvi, povoljna je za dijabetičare,otkriveno je da heljda smanjuje visoki tlak i kolesterol,ne sadrži gluten, zbog toga je pogodna za alergične osobe.
Prosena kaša – postoji u nekoliko vrsta, okruglog je oblika i kompaktnog zrna te najčešće žute boje. S obzirom na područja rasta u hladnoj klimi, prema makrobiotičkoj filozofiji je toplo za tijelo, stoga ga je najbolje jesti u kasno ljeto i jesen. Osim što nema glutena, proso je alkalna žitarica, zbog čega je lako probavljiva, a prema nekim znanstvenicima i antikancerogena jer alkalna hrana ne uzrokuje kiselost organizma.
Preporučuje se stoga osobama koje imaju crijevnih problema jer pomaže u regeneraciji crijevne flore, za probleme sa slezenom i gušteračom, ali i kod problema sa anemijom, artritisom te živčanim sustavom. Jede se bez ljuske u kojoj se nalazi jer je ona teško probavljiva. Bogata je magnezijem i željezom, odličan je izvor proteina (u 100 g ima 10 g bjelančevina), kalcijem, fosforom, cinkom, niklom, vitaminom E i vitaminima B kompleksa.
Međimurska golica – bogata je proteinima, magnezijem, vlaknima, manganom i fosforom. Kako bi ojačali imunitet i pomogli organizmu da razvija ćelije u organizmu, poboljšali spavanje, vid i kožu potreban nam je cink. A upravo golica sadrži visok postotak cinka. One su odličan izvor proteina i ključna su namirnica u borbi protiv viška kilograma. Šaka golice sadrži u prosjeku pet grama proteina, koji vam pomažu da se osjećate sito. Golica je preporučljiva za mentalno i zdravlje organizma, jer pomaže u borbi protiv stresa.
Ulja (koščično – bučino, laneno)
Koščično ulje – od sjemenki bundeve se pravi bučino ulje – jedno od najhranjivijih vrsta ulja. Ono je odličan izvor esencijalnih masnih kiselina, antioksidanata, vitamina i sterola. Ulje sjemenki bundeve poboljšava kvalitetu zdravlje kože, jača imunitet, sprečava dijabetičku nefropatiju i uravnotežuje hormone. Poznato je i po blagotvornom djelovanju na prostatu. Ulje sjemenki bundeve obično se koristi u pripremi salata, ali može se dodavati u juhe i shakeove. I sjemenke i ulje poznato su sredstvo narodne medicine za tjeranje glista i drugih crijevnih parazita.
Laneno ulje – bogato je omega3 masnim kiselinama. Sjemenke su također najbogatiji biljni izvor lignana, važnih antioksidanasa. Lan je moguće konzumirati kao sjemenke (potrebno ih je samljeti kako bi tijelo moglo iskoristiti njihovu punu vrijednost) ili jednostavnije – u obliku ulja.Laneno ulje dostupno je kao tekuće ulje u bocama te u kapsulama radi jednostavnijeg uzimanja. Ne preporučuje se koristiti ga za kuhanje budući da ne ostaje stabilno pri višim temperaturama te se njegove korisne masne kiseline tada raspadaju na štetne tvari.
