Raste religioznost mladih u Hrvatskoj. Sve ih više odlazi na mise i gotovo se polovica svakodnevno moli! Pokazuje to najnovije istraživanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koje će biti predstavljeno u sklopu međunarodne znanstvene konferencije “Politička prava i religija”.
Točnije, radi se o istraživanju “Religija i ljudska prava”, koje je provedeno u studenom i prosincu 2014. na uzorku 1284 učenika srednjih škola/gimnazija diljem Hrvatske iz 20 županija Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Istraživanje, zapravo, potvrđuje trend posljednjih godina, a to je sve veća nazočnost mladih u Crkvi i crkvenim pokretima.
Socioekonomska prava
Istraživanje je pokazalo da se ispitanici svrstavaju u visoko religioznu populaciju jer se njih 85 posto deklariralo katolicima, dok ih se 2011. tako deklariralo 86,28%. Na misu redovno odlazi 32 posto ispitanika, što je rast u usporedbi s 25-30 posto iz 2008., a 45 posto ispitanika izjavilo je kako se svakodnevno moli, dok je na općoj populaciji istraživanje pokazalo da se taj postotak kreće između 33 i 37 posto.
– Istraživanje je pokazalo da nema indikatora koji bi naznačili sekularizacijske procese u Hrvatskoj koji bi se prvo detektirali na mlađoj populaciji, što su pokazala istraživanja provedena u Sloveniji, Austriji i Španjolskoj – kažu s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
– Možemo konstatirati da je religioznost stabilna. Stabilna je jer nema ni naznaka sekularizacije, što je osobito važno kod mladih, jer mladi prvi reagiraju na znak sekularizacije zato što su oni najkritičniji – kaže voditelj projekta za Hrvatsku prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje HKS-a.
U odnosima religioznosti i prava istraživanje je pokazalo da ispitanici koji ne idu ili neredovito idu na misu znatno više podržavaju građanska i politička prava, dok oni koji idu često na misu više podržavaju socioekonomska prava. Usto su ispitanici koji ne idu ili neredovito idu na misu politički više lijevo orijentirani, dok oni koji idu na misu desnije orijentirani.
Ispitanici zajedno najveću podršku (na skali od 1 do 5) daju socioekonomskim pravima (4,33), a najnižu sudskim pravima (pravo na šutnju, pravo na odvjetnika, na obranu) – 2,79. Građanska prava, politička prava i pravo na život ocijenili su trojkom, a zanimljivo je da je ovim istraživanjem “potvrđena tendencija distanciranja prema pobačaju što se može protumačiti rastom razine konzervatizma”, jer je 42 posto za zabranu pobačaja, 19 posto je neodlučno, a 37,5 posto protiv je zabrane pobačaja.
Otpor prema pobačaju
Još je zanimljivije u usporedbi spobačajem da su ispitanici prilično liberalni prema eutanaziji: 29 posto je za zabranu eutanazije, neodlučnih je 23,4 posto, dok je podržava njih 47%.
– Relativno je veliki otklon spram pobačaja i to bi trebalo dalje istraživati. Jedno objašnjenje može biti npr. utjecaj vjeronauka u školi, ali s druge strane činjenica da je to postalo egzistencijalno, a ne ideološko pitanje. Postoji otpor u općoj populaciji protiv pobačaja, koji je od 1999. do danas porastao gotovo na 50 posto.
Ali čini se zbog pitanja fertiliteta, odumiranja nacije, činjenice da nije jednostavno ostati trudan, da je cijela industrija protiv trudnoće i da se doista radi o vrijednosti i blagoslovu ostati u drugom stanju. To nije ideološke naravi ili produkt crkvenog učenja, nego očito egzistencijalno pitanje – kaže Črpić.
Dodaje kako je dobro da to pitanje iz “ideološke sfere prelazi u egzistencijalnu”.
