Poznato je kako je Međimurje iznjedrilo mnoge uspješne ličnosti, od kompozitora Josipa Štolcera-Slavenskog pa sve do brojnih liječnika, profesora, inženjera, znanstvenika i umjetnika na koje Međimurci mogu biti ponosni. Mnogi od njih u svijet su se uputili iz Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, po mnogima najbolje međimurske srednje škole i jedne od najboljih u Hrvatskoj, a kamo ih je životni put odnio iz Međimurja, čime se danas bave te kako vide svoju budućnost i profesionalni razvoj, otkrivat ćemo svakog tjedna.
Mirela Fuš (27) iz Kotoribe magistrirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci te završila dodatni istraživački magisterij iz filozofije na Central European University u Budimpešti. Trenutno je doktorandica na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Filozofija i suvremenost u Rijeci.
Njezin interes za jezik potječe još od osnovnoškolskih natjecanja kada je počela ozbiljnije promišljati o jeziku i njegovim mogućnostima, a analitičkoj filozofiji približila su je gimnazijska predavanja iz kemije kod prof. Davorke Majetić.
Studij vidi kao poseban period u životu u kojem je mogla propitkivati i ostvarivati svoj potencijal. Osim što se posvećivala studiju, velik je dio vremena provela u volontiranju u raznim udrugama i inicijativama, radu u uredništvu časopisa European Journal of Analytic Philosophy, jezičnom savjetovanju i književnosti, a kako kaže, zauzvrat je stekla neprocjenjiva osobna i profesionalna iskustva. Taj se rad uistinu isplatio jer je uvijek bila među 10% najboljih studenata:
– Mislim da je biti u tih 10% za mene u biti bila kombinacija rada, upornosti, motivacije i pristupa kolegijima. Usto na Filozofskom fakultetu jednim dijelom sami kreiramo svoj studijski program biranjem izbornih kolegija te sam nastojala iskoristiti tu slobodu grupiranjem kolegija koji su mi bili zanimljivi i gdje sam mogla i sama pridonijeti svojom raspravom.
– S druge strane, mislim da je dobrim dijelom zaslužno i to što tijekom preddiplomskoga i diplomskoga studija, zahvaljujući osobnoj i financijskoj podršci obitelji, nisam morala dodatno raditi te sam se mogla u potpunosti usredotočiti na studij i izvannastavne aktivnosti. Kada danas gledam na to, djeluje pomalo elitistički te sam sretna što sam imala priliku živjeti svoj studij kao kombinaciju strasti i posla, nadovezuje se Mirela.
Nakon završenih magisterija u Rijeci, Mirela se prijavila na istraživački magisterij iz Filozofije na Central European University (CEU). Nakon CEU-a, u sklopu doktorskoga istraživanja i usavršavanja, prošle i ove godine boravila je po nekoliko mjeseci na sveučilištima u St. Andrewsu i Leedsu (Velika Britanija), Beču, Grazu te Pragu.
Život u europskim metropolama za Mirelu je bio posebno iskustvo:
– Metropole su intrigantna mjesta. Iako je nemoguće ne uočiti njihovu bogatu i različitu povijest, čini mi se da život u njima postaje sve unificiraniji. Nakon nekog vremena čovjek primijeti određeni obrazac. Pa ih tako ponekad dijelim prema rijekama i mostovima koje dijele lijevi i desni ili gornji i donji dio grada.
Pamtim ih i po stanicama i linijama metroa, internacionalnim kuhinjama, ali i po ljudima koje sam tamo upoznala i svom osobnom rastu. Život u multikulturalnom okruženju (npr. CEU je tada imao studente koji su dolazili s preko 100 različitih zemalja) ponekad te natjera da shvatiš da uvijek ima mjesta za širenje vlastitih granica, objašnjava Mirela.
Mirela kaže da je primjetna razlika između hrvatskih i stranih sveučilišta zbog više mogućnosti i bolje organizacije studija u inozemstvu, ali i veće suradnje i uključenosti studenata u rad i nastavu sveučilišta. Tome sigurno doprinosi i to što studenti, na diplomskoj i poslijediplomskoj razini, nerijetko dobivaju svoje urede i stipendije koje im pokrivaju troškove studija i životne troškove pa se mogu posvetiti studiranju u punom radnom vremenu.
Iako je trenutno na doktorskome studiju, smjer Filozofija i suvremenost, iza nje je već impresivno profesionalno iskustvo. Sudjeluje kao istraživačica u Centru za jezična istraživanja (http://cji.uniri.hr/?page_id=66), dio je uredništva European Journal of Analytic Philosophy (EuJAP) (https://www.ffri.hr/phil/casopis/editorial.html), dio volonterskog tima koji radi na digitalizaciji starih rukopisa na projektu Manuscriptorium Nacionalne knjižnice Republike Češke u Pragu (http://www.manuscriptorium.com).
Članica je Hrvatskog društva za analitičku filozofiju, projekta Kultura kritičkoga razmišljanja, udruge studenata filozofije Furije, književne udruge Katapult te autorica nekoliko znanstvenih publikacija iz područja filozofije. Uz to je i izlagateljica na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.
Mirela je također dio uredništva časopisa Književnost uživo (http://knjizevnostuzivo.org), koji je svoju priču započeo kao internetski časopis, a nedavno je doživio i svoje tiskano izdanje.
– Književnost uživo je zapravo vrlo zanimljiv književni konglomerat nastao na inicijativu nekolicine ljudi s riječke književne scene. Ideja je krenula u lipnju 2013. godine i to spontano kao svojevrsni društveni eksperiment. Željeli smo dati priliku ljudima koji pišu da podijele svoje tekstove na Facebook stranici.
– S jedne strane zanimalo nas je kakav je interes ljudi za pisanjem, a s druge strane ideja je bila prikupiti i publicirati kvalitetne književne radove iz regije te dati priliku i neafirmiranim, ali kvalitetnim autorima, kaže Mirela.
Mirela se i sama bavi pisanjem pjesama. Njih je počela pisati još u osnovnoj školi, a kao posebno razdoblje u kojem se poezija ukorijenila u njoj ističe svoje gimnazijske dane pod mentorstvom prof.Pranjića, kada joj je poezija omogućila da se i intelektualno razvija.
Što se tiče njezinih planova za budućnost, svjesna je da su prilike za posao i istraživački rad u profesiji u Hrvatskoj vrlo nepovoljne pa se trenutno fokusira na završavanje doktorata i pronalaska posla i/ili upisivanje poslijedoktorskog studija u inozemstvu. Ističe da je još uvijek optimistična te vjeruje da radom, strpljivošću i otvorenošću čovjek može otvoriti prilike i ostvariti se kao osoba.