Inteligencija se najčešće definira kao sposobnost snalaženja u novim situacijama, ali u stvarnosti inteligencija ne postoji odvojeno od znanja i svih ostalih karakteristika koje čine jednu osobu.
Inteligencija je često neophodna, ali ne i dovoljna za uspjeh. Osim sposobnosti važne su okolnosti, osobine ličnosti i motivacija. Stoga su se IQ testovi pokazali kao jako praktična sredstva zbog toga što se na osnovu njihovih rezultata mogu izdvojiti uspješni od neuspješnih pojedinaca u određenim intelektualnim zadacima.
S prosječnim kvocijentom inteligencije 90, Hrvati se nalaze na 17. mjestu rang liste koja obuhvaća 113 zemalja svijeta, pokazalo je istraživanje. Među 7 milijardi ljudi svijeta netko se dosjetio izmjeriti inteligenciju velikog broja ljudi. Na listi od 200 najinteligentnijih na svijetu čak je sedmero Hrvata, a u TOP 30 ušao je i jedan Međimurac – znanstvenik i fizičar Nikola Poljak iz Čakovca (32) koji ima IQ 183. Nikola je pristao s čitateljima našeg portala podijeliti svoje iskustvo.
Tko je Nikola Poljak, najinteligentniji Međimurac?
– Rođen u Čakovcu, gdje sam pohađao i osnovnu i srednju školu (matematičku gimnaziju). Studij fizike završio sam na PMF-u u Zagrebu, smjer teorijska fizika. Doktorat i postdiplomske studije eksperimentalne fizike elementarnih čestica pohađao sam u Zagrebu, u SAD-u i u Nizozemskoj. Trenutno stanujem u Zagrebu sa suprugom i mladom kćeri Geom.
Gdje i što danas radite?
– Trenutno sam zaposlen kao docent na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Bavim se eksperimentalnom fizikom elementarnih čestica i razvojem instrumentacije. Predajem nekoliko kolegija na Sveučilištu, a trudim se i popularizirati fiziku koliko stignem putem predavanja, seminara, tribina i slično. Voditelj sam sekcije za popularizaciju fizike u Hrvatskom fizikalnom društvu.
Kako komentirate listu najinteligentnijih ljudi i na koji se način ona sastavlja?
– Tipično se takve liste sastavljaju temeljem rezultata na testovima inteligencije. Ponekad se na liste dodaju i osobe koje su bile “čudo od djeteta”, kao i osobe koje su postigle velike uspjehe (dobitnici Nobelovih nagrada ili svjetski šahovski prvaci). Liste su ponekad zbog načina sastavljanja dosta subjektivne, jer teško je dati mjeru koliko je neki uspjeh važan.
Ima i listi koje su objektivnije, te sadrže samo rezultate s testova inteligencije. No, to onda nije lista najpametnijih osoba, već najinteligentnijih testiranih osoba. Vrlo je velika razlika od nekog pametnog i nekog inteligentnog. Također, liste su nepotpune jer testovima nisu pristupili svi na svijetu, no trude se obuhvatiti čim veći broj ljudi.
Da bi ušli na tu listu morali ste se dokazati na testovima. Kako oni izgledaju, na koji način se konstruiraju i što sadrže?
– Prvi službeni test inteligencije kojem sam pristupio bio je test MENSA-e. Taj test ima tipičan format testa inteligencije u kojem osoba treba riješiti niz simboličkih pitanja, konstruirana tako da nisu kulturološki pristrana. Jednostavan primjer bilo bi pitanje na kojem imate trokut, zatim četverokut, zatim peterokut i treba nacrtati sljedeći lik u nizu.
Test MENSE ima svoju gornju granicu IQ-a koju može izmjeriti (ako osoba riješi sva pitanja ispravno i na vrijeme). Postoje testovi koji mjere vrlo visok IQ, obično su zadani bez vremenskih ograničenja i ispituju sposobnosti prepoznavanja uzoraka na primjerima iz lingvistike, matematike ili simbolike.
Da bi test mogao dobro predvidjeti nečiji IQ, treba mu pristupiti čim veći broj osoba. Razlog tome je što je IQ mjera inteligencije u odnosu na prosjek populacije. Ako ne znate kako prosječna osoba riješi test, ne možete znati koliko ste ga vi dobro riješili.
Koje su sličnosti i razlike između najpametnijih i najinteligentnijih ljudi?
– Iako se termini “pametan” i “inteligentan” često koriste kao da imaju isto značenje, u načelu su različiti. Ne znam postoji li točna definicija za oba pojma, prihvaćena od strane psihologa, no ja bi rekao da je pametna ona osoba koja, npr., nešto uči i nauči, pa postaje pametnija.
S druge strane, inteligentna osoba možda ne raspolaže s puno informacija, ali se vrlo dobro snalazi u novim situacijama i u rješavanju kompleksnih problema. Npr., osobu koja zna sve glavne gradove mogli bi nazvati pametnom, a osobu koja može brzo shvatiti i riješiti logički problem nazvali bi inteligentnom.
Ugrubo, i školske predmete mogli bi podijeliti na one koji cijene pametne osobe i one koji cijene inteligentne osobe. Iako učeći povijest treba donositi zaključke, radi se više o predmetu gdje treba pamtiti činjenice, pa “pametni” prolaze bolje. Inteligentna osoba nerijetko je loš učenilk.
Puno ste putovali. Mnoga ste europska i svjetska odredišta istraživali kao fizičar?
– Na nekim putovanjima bio sam privatno, na nekima kao fizičar. U fizici eksperimentalnih čestica vrlo je bitna suradnja s drugim znanstvenicima, jer gotovo nitko ne može sam riješiti neki problem ili provesti neki eksperiment. Stoga, često imamo sastanke i konferencije koji se održavaju diljem svijeta.
Naravno, putovanja na konferencije netko treba platiti, pa je nemoguće prisustvovati na puno njih. Kad već idem na konferenciju, pokušavam spojiti korisno s ugodnim pa nekoliko dana provedem u mjestu konferencije turistički.
Imate li hobi i kako se najbolje opuštate?
– Volim trčati, ali ponekad sam preumoran ili prelijen pa se ne držim nekog striktnog rasporeda. Sportovima se ovog trena ne bavim, osim ako ne ubrojimo šah. Volim i fotografiju, kojom se imam mogućnost baviti kad sam na putu.
