Gradovi i općine mogli bi se uskoro pretvoriti u najveće trgovce nekretninama! Kuće, stanovi, vikendice, građevinska zemljišta, oranice, šume… Sve to dolazi u njihovo vlasništvo.
Omogućio im je to Zakon o nasljeđivanju prema kojem gradovi i općine preuzimaju nekretnine koje nasljednici ne žele. Pojednostavljeno, ako sin pokojnog Franje Franjića ne želi naslijediti očevu kuću jer je pokojnik iza sebe ostavio i velike dugove, ima pravo odreći se nekretnine i time izbjeći da uz kuću preuzme i očeve dugove.
No, grad ili općina nemaju pravo izbora. Oni nekretninu koje se nasljednik odrekao po zakonu moraju prihvatiti, a time i sve dugove.
– Imamo novi slučaj da se sin odrekao očeve kuće u Belici. U njoj je otac bio vlasnik u 2/42 dijela. Mi smo morali preuzeti kuću. Nije prošlo puno kad su nam na vrata počeli kucati vjerovnici. Štedna zadruga iz Zagreba potražuje 30.000 kuna, druga štedionica 120.000, dolazi treći vjerovnik koji traži 20.000 kuna. I eto nas na 200.000 kuna, a kuća je stara i derutna. Ne vrijedi puno, jer da vrijedi, ne bi je se nasljednik odrekao – kaže Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belice.
U vrijeme kad tržište nekretnina stagnira ili se urušava, nije lako prodati kuće, pogotovo one u lošem stanju. Prije prodaje mora ih se legalizirati, etažirati ako je više vlasnika, platiti procjenu sudskog vještaka i oglase o prodaji. Znaju to dobro i u Štrigovi, koja je naslijedila tri nekretnine.
Općina je nedavno napokon uspjela prodati vikendicu od 60 kvadrata u Svetom Urbanu, procijenjenu na oko 92.000 kuna. Općina je sama morala pokrenuti postupak legalizacije. Na vikendici koje se supruga pokojnika odrekla, postoji teret jer je bivši vlasnik Ministarstvu financija ostao dužan 76.752 kune. I prije nego što je prodala nekretninu, Općina je Poreznoj upravi morala podmiriti taj dug.
– Ne možemo čekati jer ako nemamo čist račun, ne možemo se javljati na natječaje za projekte – upozorava načelnik Stanislav Rebernik. Općina je “prisilno” ušla i u vlasništvo dijela jedne kuće, a time i preuzela 350.000 kuna duga ustanovi koja se do smrti brinula o pokojniku. Općina bi sad trebala etažirati kuću u čijem jednom dijelu živi pokojnikov brat, a onda na prodaju ponuditi samo dio nekretnine.
Prisilna naplata samo na ostavini, a ne i na općinskoj imovini
Pravnici ističu da je postati nasljednik pravo, ali ne i obveza. No, za gradove i općine to ne vrijedi. To što odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđenog, ali i cijelom svojom imovinom, dovodilo je čak i do ovrha!
Zbog toga je prošle godine Zakon o nasljeđivanju dijelom izmijenjen. Vjerovnici protiv grada ili općine mogu se prisilno naplatiti samo na predmetima koji su bili dio ostavine, a ne i na gradskoj ili općinskoj imovini. No, dodatni troškovi ostaju.