Požeška opća bolnica najbolja je bolnica u Hrvatskoj, kaže netom završena prva hrvatska top-lista bolničkih ustanova po pet praćenih kriterija uspješnosti i kvalitete, a slijedi zagrebački KB Sveti Duh, bolnice u Slavonskom Brodu i Čakovcu, KBC Split, bolnica u Koprivnici, Šibeniku, Varaždinu i Zadru, potom KBC Sestre milosrdnice dok je KBC Zagreb na 12. mjestu.
Podaci se odnose na prvih devet mjeseci ove godine, piše Jutarnji.hr. Premda se očekivalo da će na vrhu liste biti neki od kliničkih bolničkih centara koji slove kao krovne zdravstvene ustanove, “pobjednik” je ipak županijska OB Požega, a ŽB Čakovec je u samom vrhu gdje s jednakim brojem bodova dijeli treće mjesto s bolnicom u Slavonskom Brodu.
Naime, prošlog proljeća u sklopu priprema za izlazak HZZO-a iz riznice sačinjena su 23 kriterija čije bi praćenje trebalo pokazati koja je hrvatska bolnica najbolja, što bi onda poslužilo i kao podloga za buduća ugovaranja bolničkih usluga. Ministar Varga već je najavio da bi upravo to mogao biti kriterij koji će “zatvoriti”, ako ne bolnice, svakako neke odjele, no tek kad se u ocjenjivanje uključe svi kriteriji uspješnosti i kvalitete.
Osim toga, ovo praćenje učinkovitosti i kvalitete trebalo bi dodatno pozicionirati bolničke ustanove. Inače, rangiranje je u 28 hrvatskih bolnica krenulo s pet kriterija, a potom će se njihov broj postepeno širiti. U prvom “naletu” prikupljali su se podaci o pokazateljima učinkovitosti i to “obrtaj” pacijenta po krevetu odnosno broj slučajeva koji se tijekom godine liječi po jednom bolničkom krevetu. Drugi kriterij je bio ukupan broj specijalističkih kreveta po liječniku.
Postepeno će se uključiti još sedam kriterija, među kojima i broj zaposlenih po postelji, ali i prosječno trajanje liječenja kao i broj dana ležanja u bolnici po jednom pacijentu. Također su se pratila tri pokazatelja kvalitete i to opća stopa smrtnosti, postotak liječenja u dnevnoj bolnici kao i postotak slučajeva jednodnevne kirugije kod operacije sive mrene.
Ubuduće će se pratiti i broj rehospitalizacija unutar mjesec dana od otpuštanja pacijenta iz bolnice, stopa smrtnosti od srčanog i moždanog udara kao i duljina liječenja bolesnika s najčešćim dijagnozama. Potrošnja tzv. rezervnih antibiotika trebala bi pokazati obim bolničkih infekcija, a posebno će se pratiti broj određenih zahvata u dnevnoj kirurgiji.
Kao relevantni podaci u formiranje rang-liste bolnica korišteni su računi koje je HZZO plaćao bolnicama te bolnički podaci o broju zaposlenika. Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.