U drugom krugu Vinskog kutka portala eMedjimurje predstavljamo Vam vinsku kuću Nemec čija se skromna kušaona, ali nadasve puna energije i, uvjereni smo, dobrog vina, smjestila baš ispod crkve Sv. Jeronima u Štrigovi. Prije njih, redom smo ovaj mjesec predstavili Vina Dvanajščak – Kozol, Vina Horvat i Vina Knehtl – Medenjak.
Kristijan Gačal bio je zadužen za vođenje intervjua te kušanje i evaluaciju vina. Ponosno nosi titulu 1. razine prestižnog ceha sommeliera iz Londona – Court of Master Sommelier, London. Ima dugogodišnje iskustvo u radu s internacionalnom klijentelom i iskustvom s preko 700 etiketa što domaćih što internacionalnih vina.
Na pragu vinarije dočekao nas je Juraj Nemec i odmah smo krenuli među bačve da se i formalno upoznamo uz njegov cuvee ”Štrigovsko vino”, mješavina visokokvalitetnih sorata, sa kontroliranim zemljopisnim porijeklom i zaštićenom oznakom izvornosti. Uz jedan ležeran razgovor pričekali smo i gospođu Jelenu Nemec koja nas je iznenadila, donijevši nam zemlju baš iz njihovih vinograda, da se i sami uvjerimo odakle dolazi ta neponovljiva mineralnost u vinima iz Štrigovskog kraja.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Naime, gospođa Nemec nam pokazuje grumen kamena koji se skriva među zemljom i kaže nam da je taj kamen glavni ”krivac” za tu mineralnost i taj savršen balans između kiselina, slatkoće i tzv. slanosti vina koja se najviše osjeća baš na vrhu jezika kod kušanja. ”Slanost” nije minus, dapače, ona samo beneficira u krajnjem proizvodu kroz proces vinifikacije ( rada u podrumu i školovanja vina).
– U balansu je sve, kaže gospođa Nemec. I naša vrhunska enologinja Dubravka Premužić izjavila je da kada vino postigne balans između slatkoće, kiselina i ”slanosti”, ono je u špici kvalitete. Mi smo odlučili zasaditi vinograd na gusto. Svaki pedalj zemlje je iskorišten i mogu reći da naše čokote održavamo na životu na jedan drugačiji način. Naime, u našem poslu vrijeme igra jako veliku ulogu. Morate biti spremni na tuče, obilne kiše i ostale vremenske nepogodnosti u toku njegovanja vinograda. Sretna sam i mogu reći da su naši trsovi samo ojačali, ali ne samo kroz vrijeme, nego i kroz rezanje korijenja čokota. Odlučila sam se za taj malo extreman pristup odstranjivanja dijela glavnog korijena i to na proljeće, oko 30-tak cm od račvanja i dogodio se preporod trsa – kaže Jelena.
– Nisam se na to samo tako napamet odlučila. Pročitala sam o tome u literaturi o njegovanju raznih biljaka jednog austrijskog autora koji kaže da se biljka takoreći ”umori”, daje baš toliko ploda da preživi, ali nema nekog značajnijeg pomaka u prinosima i kvaliteti. Korijenje kad raste postane predugačko i takoreći ”usta” biljke budu predaleko za hranu koju biljka crpi iz zemlje. Kad se korijenje podreže, mladi izdanci tog istog korijena izrastu i biljka kao da je na novo rođena. Naši prvi vinogradi su posađeni 1975 godine i mogu reći da su zdravi, bujni i više smo nego zadovoljni prinosima i kvalitetom – kazal je uvodno gospođa Nemec.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: To je jako zanimljivo. Nijedan vinar mi još nije rekao o obrezivanju korijenja
– Da. I suprug mi kaže da malo pretjerujem što se vinograda tiče, ali ja to volim i to mi život znači. Gorice moraju biti dobro ishranjene, nema dobrog ploda bez hrane za biljku. Potrebno je i obrezivati i na neki način reducirati rast trsa. U tome leži kvaliteta prinosa. Obrezujemo čak do 5 puta na godinu. Kad nisam kod kuće, u vinogradu sam i to se vidi kako naši vinogradi izgledaju. Nisam ja to radila zbog veće količine grožđa, već radi veće kvalitete. Trs će dati onoliko koliko može, nema tu forsiranja.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Još jednom, vrlo zanimljivo i drugačije. Da li ste Vi podijelili Vaš pristup sa ostalim vinarima
– Naravno. Sad, da li je to prihvaćeno od njihove strane ili ne, samo oni znaju. Ja radim na svoj način. I još bih dodala da bi trebalo postojati veće zajedništvo međimurskih vinara kroz manifestiranje novih ideja i načina rada. Povezani jesmo kroz vino, ali kroz vinograd treba pronaći zajednički jezik. Tu treba poraditi.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: U obitelji ste Vi i suprug odnosno njegujete obiteljsko gospodarstvo, a posjedujete i voćnjak
– I moja i muževa obitelj živjela je sa vinarstvo generacijama. Ljubav prema vinu i marljiv rad obilježile su obje obitelji, generacije i generacije unatrag. Koliko se daleko može segnuti u prošlost, nezna se jesu li se obitelji bavile ičim drugim. Sigurno preko 200 godina vino je bilo našoj obitelji život i kruh. Od mog sam djeda koji je bio vrhunski voćar i najveći proizvođač marelica u ovom dijelu Hrvatke u ono doba naslijedila ljubav za uzgoj voćaka, kaže Jelena.
Hobi voćnjak nema što od voća nema, za opuštanje i puni Jelenine baterije. Uzgaja voćke, kako kaže, od koštice do unikatne voćke cijepljenjem. Sada Jelena ima i novu strast, sadnju kruške Santa Maria koje su po njezinom mišljenju najukusnije.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Na koja tržišta plasirate vina Nemec?
– Sve do nastanka Republike Hrvatske sva naša vina prodavala su se u Sloveniju gdje smo postizali i do 30% veću cijenu nego u Hrvatskoj. Nešto kasnije su se stvari malo promijenile s tim da su Slovenci tražili vina u buteljama. Bili smo stavljeni pred zid. I to smo odradili. Stavili smo vina u butelje 1992. godine i čak osvojili srebro na Slovenskom natjecanju.
Sa nastankom Hrvatske bili smo totalno nepoznati na domaćem tržištu i na tome se trebalo poraditi, tako da smo krenuli prema Zagrebu, naravno, te smo se etablirali i na lokalnoj razini. Vino se samo prodaje ako je kvalitetno. Korak po korak i u to uključujem razne manifestacije kao što su svadbe, domjenci, razne fešte i tako dalje, mi smo sebi priključivali nove klijente i kupce.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Vaši položaji vinograda?
– To je vrlo važno. Kada su se kupovali tereni za vinograde, puno pažnje se davalo položaju, sastavu tla i visini samog terena. Naši vinogradi su jedni od najviših u Međimurju. Položaj Slamek je umalo visok kao i Mohokos i tu se nalaze naši vinogradi.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Na što ste posebno ponosni?
– Mi se ističemo, ne samo mi kao vinska kuća, nego Međimursko vinogorje u cijelosti, u različitosti od svega ostalog što Hrvatska pruža kroz vino. Posebnost u okusima je ono što je potrebno isticati i kroz riječ i kroz proizvod. Nijedna druga Hrvatska vinska regija nema što imamo mi. To je evidentno u nagradama, medaljama i priznanjima u svjetskim razmjerima. Na to smo ponosni.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Koliko sorata njegujete?
– Ukupno imamo pet sorata plus naša mješavina vina pod imenom ”Štrigovsko Vino”. Vinogradi drže Rajnski rizling, Muškat žuti, Silvanac zeleni, Sauvingon i Traminac i smješteni su na prelijepim južnim položajima. Naglasak želimo staviti na Silvanac zeleni, cijepljen na muškatnu podlogu, koji je malo škrt na rodnosti, ali baš svake godine daje vrhunske rezultate i zaista je poseban. Oduševljava i najzahjevnija nepca i van granica. Svako naše vino ima svoju prekrasnu priču, karakterističnu za sortu i isplati ga se probati. Perjanica je i mirisni niskorodni Rajnski Rizling koji je do sada već osvojio 17 zlatnih medalja na raznim natjecanjima. Potrebno je naglasiti da svako naše vino prolazi period školovanja u hrastovim bačvama iz 1957 godine. Kad već pričamo o drvetu, dodala bih da nije isto ako imate bačvu od hrasta sa kraja šume ili centra šume. Iz centra je drvo postojanije i daje veću punoću okusu vina.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Vi ste, ako se ne varam, četvrta generacija obitelji u vinskom poslu
– Točno. Ali htjeli smo podići sve zajedno na neku višu razinu, te smo neki niz godina radili i u Austriji da se stvori malo jača financijska baza za početak. Vinski posao iziskuje cijeloživotno ulaganje. Tu je sada generacija i iza nas, a to je naš sin. Posao se gradi i da ga netko poslije preuzme. Sin je odlučio zatvoriti poslovni prsten na taj način da mi proizvodimo vino, a on dio prodaje u vlastitom ugostiteljskom objektu koji smo opet zajednički pokrenuli.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Spomenuli ste nekoliko puta da surađujete sa Slovencima i da pratite vinske trendove u Austriji također
Točno. Slovenski vinar Stanko Čurin je jedan od eminentnijih vinara u svojoj zemlji, tako da smo uzeli i neke njegove savjete. Njegova vina su zastupljena u svim većim eventima u Sloveniji.
Što se Austrije tiče, pomno pratim njihovu vinsku literaturu i održavam kontakte sa ondašnjim vinskim profesionalcima.
Godina 2012. još nije taknuta, još uvijek zori u bocama. To će biti eksplozija okusa, obećajem. Uvijek među posljednjima obavljamo berbu u našem kraju od svih vinara tako da i to utječe na vino.
Obitelj Nemec ima i malu tajnu koja se još stvara i kažu da će to biti elixir zdravlja u kombinaciji najboljeg od prirode. Zasada Vam, dragi čitatelji, još ne bih to otkrio. Već će te čuti za to, to je sigurno. Hvala još jednom obitelji Nemec na srdačnosti, karizmi i gostoprimstvu. Iz ove male, skromne vinarije će izaći još finih kapljica i mi ćemo biti tu da uživamo u njima. Živjeli!
KUŠANJE VINA I EVALUACIJA OKUSA:
ZELENI SILVANAC 2011 – suho – 11,8% alc.
BOJA – nježna slamnasto žuta sa zelenom nijansom
MIRIS – vrlo suptilna kremasta vanilija sa mednim završetkom
OKUS – passion fruit sa osvježavajućim retrookusom
HRANA – deserti na bazi voća, fois-gras, pašteta od tune
RAJNSKI RIZLING 2011 – suho – 11,9% alc.
BOJA – kristalno bistra svjetlo žuta
MIRIS – sortni sa finom primjesom grožđica
OKUS – prati miris kao sortni te se javlja kandirana jabuka na završetku
HRANA – odojak, purica s mlincima, čips od jabuke
SAUVIGNON 2011 – polusuho – 11,7% alc.
BOJA – bistra svjetlo zlatna
MIRIS – fina kombinacija agruma, jabuke i dijelić dima. Vrlo plemenit
OKUS – pomalo samozatajan na početku, ali iznenađenje slijedi sa zrelom marelicom i notom badema. Plemenitost u čaši!
TRAMINAC 2011 – polusuho – 11,7% alc.
BOJA – žitno zlatna
MIRIS – floralni na bijelu ružu i nijansom tamijana
OKUS – kompot od marelice sa elegantnim osvježavajućim kiselinama. Lijepa struktura i postojanost. Odličan!
HRANA – crepes suzette ( flambirane palačinke u likeru od naranče ), razne voćne pite i međimurska gibanica
MUŠKAT ŽUTI 2011 – polusuho – 10,9% alc.
BOJA – fina svjetlo zlatna
MIRIS – medni sa iznenađujućom ljubičicom. Prefin.
OKUS – zrelo tropsko voće od početka do kraja
HRANA – može i kao aperitiv, te bilo koji desert na bazi voća i/ili kreme ( kremšnite, ledeni vjetar, šampite )
Vinarija Nemec
Jelena i Juraj Nemec
Štrigova 36
40312 Štrigova
040/851 082
098/632 527 (Juraj)
