Poslodavcima i proračunu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prošle je godine uštedio 106 milijuna kuna akcijama kontrole bolovanja, kojih je lani u cijeloj državi bilo manje čak 1,3 milijuna dana!
Opomena i novčana kazna
Konkretan je to rezultat velikih akcija kontrola bolovanja. Lani ih je provedeno gotovo 24.000, a u tim je akcijama zatvoreno 1698 bolovanja (7%). U prvoj akciji kontrole pregledano je 1911 osiguranika te je za njih čak 404 (ili 21,1 posto) dolaskom kontrolora HZZO-a završilo bolovanje. Drugom akcijom kontrolirane su 1182 ordinacije obiteljskih liječnika kod kojih je primijećeno da premašuju ugovorene stope bolovanja.
Tada je od kontrole 16.796 bolovanja odmah zaključeno njih 748, a pojedinim ordinacijama odrezane su kazne; od opomene do novčanih kazni i jedne opomene pred raskid ugovora. Nepravilnosti po pitanju bolovanja evidentirane su u 17 posto kontroliranih ordinacija obiteljske medicine. Nijedna praksa prošle godine tijekom kontrole bolovanja nije zatvorena, ali ih je zbog nekih drugih razloga sedam ostalo bez ugovora.
Kvalitetnije liječenje
– Bolovanje je kompleksan problem, posebice s obzirom na naše naslijeđe. Kod nas još vlada sintagma “uzet ću bolovanje” kada se treba nešto privatno obaviti, poput ljetnih radova, ali su svi skupa sada postali oprezniji. U liječničkim krugovima postoji jedno pravilo: većina liječnika složit će se kada bolovanje počinje, no rijetko se slažu kada bolovanje treba – završiti.
Naime, kontrole su pokazale da je većina bolovanja opravdano otvorena, ali ih je čak četvrtina trajala neopravdano dugo. Opsežne kontrole bolovanja, ali i promijenjeni način ugovaranja primarne zdravstvene zaštite, donijeli su 1,3 milijuna dana manje izostanaka s posla. Također smo i liječnike potaknuli da kvalitetnije liječe svoje pacijente i njima je sada u cilju da im ordinacija dobro i konkretno radi, a ne da budu samo skretničari koji pišu uputnice i recepte – objasnio je glasnogovornik HZZO-a dr. Nenad Korkut.
Izuzev dviju spomenutih izvanrednih akcija, kontrola HZZO-a je tijekom 2013. odradila i 4554 kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca. U tim je slučajevima kontrola rezultirala zaključivanjem 546 bolovanja. Dakle, 12 posto poslodavaca opravdano je sumnjalo u bolest svojih zaposlenika.
Zagreb, Split, Čakovec, Gospić, Krapina, Pazin jedine su područne službe u kojima je HZZO lani zabilježio natprosječnu stopu bolovanja. Naime, ukupna stopa bolovanja lani je iznosila 2,85, a u 2012. godini 3,11. Najmanje bolovanja lani je bilo u Virovitici i Slavonskom Brodu.
Zanimljivo je da je u prošloj godini zabilježen i manji broj bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, i to gotovo tisuću manje dnevno bolesnih u usporedbi s podacima iz 2011. godine. Tada je konkretno broj dnevno bolesnih zbog komplikacija u trudnoći iznosio 7520, tijekom 2012. godine 7319, a lani je ta brojka pala na 6686 dnevno bolesnih.
Isti podaci kada se primijene na broj dana bolovanja u godini pokazuju da je prošle godine zbog komplikacija u trudnoći na bolovanju provedeno oko 2,1 milijun dana, što je gotovo 200.000 dana manje u usporedbi s godinom prije. Dijelom je razlog za to smanjenje zasigurno i prebacivanje propisivanja komplikacija s obiteljskih liječnika na ginekologe.
Inače, najčešći razlog za kratka bolovanja su viroze, a za duga bolovanja bolesti lokomotornog i krvožilnog sustava, zloćudne bolesti, ozljede na radu i psihičke bolesti.
