Ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić predstavio je danas u Vladi Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014. – 2016., koji se donosi prvi puta u Republici Hrvatskoj.
Nacionalni plan predstavlja jednu od dugoročnih reformskih mjera Vlade Republike Hrvatske, a ujedno operativni dokument razvoja nužan kako bi se otklonili nagomilani nedostatci funkcioniranja bolničkog zdravstvenog sustava. Cilj Nacionalnog plana je poboljšati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, uspostaviti regionalne mreže bolnica i omogućiti racionalnije upravljanje bolničkim resursima i troškovima, a u skladu s najboljom suvremenom europskom praksom.
U bolničkom sustavu Republike Hrvatske postoje velike razlike između bolnica istih kategorija u produktivnosti i načinu rada: popunjenosti postelja, prosječnom vremenu boravka u bolnici, kao i primjeni modaliteta liječenja, a što je indikator nejednake dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga građanima.
Nacionalni plan obuhvaća 31 bolnicu – među njima i čakovečka bolnica
Kako bi se ove razlike svele na najmanju moguću mjeru, Nacionalnim planom previđa se ravnomjeran regionalni razvoj suvremenih modaliteta liječenja uz stvaranje regionalnih centara izvrsnosti i funkcionalnu integraciju bolnica.
Nacionalni plan obuhvaća 31 bolnicu – kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice kojima je osnivač Republika Hrvatska te one kojima su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave. Radi se o bolnicama koje pružaju najsloženije oblike zdravstvenih usluga, zapošljavaju najveći broj zdravstvenih radnika, imaju najveći broj obrađenih pacijenata te najviši udjel u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite.
Nacionalnim planom nisu obuhvaćene specijalne bolnice i lječilišta. Bolnice obuhvaćane Nacionalnim planom imaju najveći potencijal za funkcionalnu integraciju, jer u većoj ili manjoj mjeri pružaju slične ili istovrsne usluge bolničke zdravstvene zaštite.
Četiri regije zdravstvenog planiranja
Plan predviđa funkcionalnu integraciju bolnica te postupno uvođenje promjena u razdoblju od tri godine, od 2014. do 2016. Temelji se na četiri regije zdravstvenog planiranja, koje su operativne i nemaju formalno-pravno značenje. Regije su određene radi lakšeg planiranja, organizacije i financiranja bolničkog sustava, odnosno kako bi se smanjile sadašnje razlike i velika odstupanja u bolničkim kapacitetima i modalitetima liječenja.
To su:
Sjeverna i središnja regija koja uključuje Grad Zagreb i sljedeće županije: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Sisačko-moslavačku, Varaždinsku i Zagrebačku.
Istočna regija koja uključuje Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Južna regija koja uključuje Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.
Zapadna regija koja uključuje Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju.
Gledajući sve bolnice obuhvaćene Nacionalnim planom (31), funkcionalna integracija predviđena je za njih 21 (67,7 %), a preostalih 10 bolnica (32,3 %) neće se funkcionalno povezivati.
Čakovečka i varaždinska bolnica idu u funkcionalno povezivanje
Nama najzanimljivija je Središnja i sjeverna regija s Gradom Zagrebom koja obuhvaća ukupno 15 bolnica, od kojih se za 5 bolnica u Gradu Zagrebu ne predviđa funkcionalna integracija. To su Klinički bolnički centar Zagreb, Klinička bolnica “Merkur”, Klinička bolnica “Sveti Duh”, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i Klinika za dječje bolesti Zagreb.
Za preostalih 10 bolnica Središnje i sjeverne regije predviđena je funkcionalna integracija na sljedeći način: Klinički bolnički centar “Sestre milosrdnice”, Opća bolnica Karlovac, Opća bolnica Zabok i Opća bolnica Ogulin; Klinička bolnica Dubrava, Opća bolnica Bjelovar i Opća bolnica “Dr. Ivo Pedišić” Sisak; Opća bolnica Varaždin i Županijska bolnica Čakovec; Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije i Opće bolnice Virovitica iz Istočne regije.
Za bolnice Središnje i sjeverne regije Nacionalni plan predviđa smanjenje broja akutnih postelja, od 2014. do 2016., za 30,82 % (sa 7.801 na 5.397). Kapaciteti u dnevnoj bolnici povećali bi se prosječno za 43,12 % (s 1.141 na 1.633), a za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb za 827 postelja (s 564 na 1.391). Opširnije o Nacionalnom planu saznajte na web stranici Ministarstva zdravlja.
