Višegodišnjom prisutnošću na terenu, za najveći broj vinogradara u kontinentalnoj Hrvatskoj, sa sigurnošću se može ustvrditi kako je razina znanja, a posebice u praktičnoj primjeni rezidbe vinove loze prilično oskudna.
Upravo zato, Savjetodavna služba u brojnim županijama, znanjem i zalaganjem svojih djelatnika, uporno pokušava pomoći u otklanjanju spomenutih nedostataka.
U nastavku koji možete vidjeti slikovno i tekstovno na njihovim stranicama, sažeto su prikazana najvažnija pravila u rezidbi vinove loze, za najzastupljenije uzgojne oblike Guyot i “Zavjesa”.
Najvažnija pravila u rezidbi vinove loze
(za već formirani uzgojni oblik “Guyot” i sortu graševina)
(za područje kontinentalne RH)
1. Uvijek rezati s oštrim i alkoholom (ili drugim dezinficijensom) dezinficiranim alatom
2. Rezati pod ispravnim kutom, pazeći da je sječivo škara uvijek položeno bliže deblu, čuvajući svoje tetive i mišiće – režući polukružno, bez “klimanja” škara cik-cak
3. Nikad ne ostavljati “čepove”
4. Najprije izbaciti stari (lanjski) lucanj (slika dolje ↓)
5. Na lanjskom rezniku, od jednogodišnje rozgve, niže po položaju, ostaviti reznik s 2 pupa
6. Na lanjskom rezniku, od jednogodišnje rozgve, više po položaju, ostaviti lucanj s 6-8 pupova (nikako preko 10 pupova)
7. U slučaju da je jednogodišnja rozgva na lanjskom rezniku neprikladna za lucanj, (ako je ta rozgva: prebijena, prekratka, bolesna, nedozrela, pretanka, predebela ili oštećena tučom) lucanj možemo ostaviti i sa lanjskog lucnja (od jednogodišnje zdrave i dozrele rozgve, po položaju najbliže centralnoj simetrali trsa i ukoliko je povoljne debljine i dovoljne duljine)
8. Debljina rozgve na lucnjevima (za graševinu) idealna je 8-9,5 mm (može od najmanje 7, do najviše 11 – sve ispod i iznad nije dobro)
9. Reznici u nuždi mogu biti i malo tanji (nije bolje, ali ako nema drugih tada mogu i tanji)
10. Debela rozgva (u presjeku veća od 12 mm je puna vode! – pa lako smrzne)
11. Izbjegavati vidljivo bolesnu rozgvu
12. Trsove s prijenosnim bolestima (obilježenima još u vegetaciji) rezati kada je rezidba zdravih trsova već gotova. (Ako ih već ne moramo uništiti, orezati tek kada je čitav nasad zdravih trsova već orezan)
13. Izbjegavati “jalovake”- nerodno jednogodišnje drvo koje tjera sa starog drveta. (Rodni su pupovi koji su na jednogodišnjem drvu, koje je na dvogodišnjem, a koje je na starom
drvu)
14. Ne pretjerivati s opterećenjem pupova po trsu (na već formiranoj zavjesi, za graševinu je dovoljno 8-12 pupova po trsu)
15. Paziti da trs “ima prozračnost” odnosno da rezidbom ne stvaramo “gùstiš”
16. Rane veće od 2,5 cm premazati najkasnije u roku 72 sata nakon rezidbe
17. Dvogodišnje drvo rezati pod kutom od 100-110 stupnjeva, bez stepenice
18. Odbačenu rozgvu nakon rezidbe, po mogućnosti ostavljati na sredinu međureda
19. Za kontinentalnu Hrvatsku rezidbu ne započinjati prije 5. prosinca i završiti najkasnije do 1. travnja
20. Alat i pribor su: vinogradarske škare, brus, preklopna pila, futrola za alat, rukavice, malo vate i oko 1 dcl 70 % alkohola te premaz za rane
Napomena: Kod drugih vinskih kontinentalnih kultivara RH, u slučaju da su grozdovi manji od graševine (npr: traminac, pinot sivi, pinot crni, picolit, sauvignon blanc i dr…) na lucnjevima ostavljati više pupova od navedene preporuke, te u slučaju ako su grozdovi veći nego na graševini (npr: frankovka, cabernet sauvignon, zelenac, rajnski rizling, zweigelt, pinot bijeli, rizvanac –Műller Thurgau, Merlot i dr…) na lucnjevima reducirati broj pupova (u odnosu na gornju preporuku) ili izabrati uzgojni oblik manjeg opterećenja (kordonac Royat, En Gobelet).
Više klikom ovdje.
