U veljači 2011. godine, točnije 10. veljače, Vlada Republike Hrvatske je Uredbom proglasila zaštitu nad područjem Regionalnog parka Mura-Drava, koji se proteže na teritoriju čak pet hrvatskih županija, te se na svojem istočnom dijelu spaja s Parkom prirode Kopački rit. Tako ta dva zaštićena područja tvore najveći europski koridor zaštićenih nizinskih rijeka.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (tada onom iz NN 70/05, a danas pak onom iz NN 80/13), financiranje zaštite u kategoriji “regionalni park” pada na teret županija, što znači da opseg mogućih aktivnosti u Regionalnom parku ovisi o proračunu matične županije. Pri tome treba istaknuti da Međimurska županija izdvaja 800.000 kuna na godišnjoj razini za funkcioniranje Javne ustanove “Međimurska priroda”.
Što je učinjeno u protekle tri godine?
Sukladno financijskim i operativnim mogućnostima Javne ustanove “Međimurska priroda”, u protekle tri godine postavljene su table s kartografskim prikazom granica Regionalnog parka Mura-Drava na ukupno 6 lokacija u Međimurju, provođena je senzibilizacija javnosti na činjenicu zaštite kroz brojne aktivnosti s dionicima Parka, provedeno je nekoliko istraživanja i monitoringa vrsta, a s ostalim ustanovama koje upravljaju Parkom održano je više radnih sastanaka na temu upravljanja područjem.
Na turistički atraktivnijim lokacijama započet je proces koordinacije i provođenja sustava posjećivanja te naplata ulaznica za grupne posjete, naglašava ravnatelj JU “Međimurska priroda Siniša Golub. U srpnju 2012. godine, UNESCO je prepoznao napore RH na zaštiti Mure i Drave, pa proglasio prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, zasad samo između Hrvatske i Mađarske, ali s ciljem priključenja Austrije, Slovenije i Srbije.
U rujnu 2013. godine, nad dijelom Regionalnog parka proglašena je i Ekološka mreža RH (NN 124/13). Upravljanje Ekološkom mrežom je prema Zakonu o zaštiti prirode također zadaća Javne ustanove. Kako bi se te zadaće olakšale, MZOIP je putem Zajma Svjetske banke tijekom 2012. godine u ustanovu uložilo okvirno 1.9 milijuna kuna, u adaptaciju i modernizaciju Centra za posjetitelje u Križovcu. U Centru se svakog tjedna održavaju edukativni programi, a jednom mjesečno i kulturni program za širu javnost.
Pripremljeni su i projektni prijedlozi koji su (zajedno s međunarodnim partnerima iz Slovenije i Mađarske) poslani na IPA natječaj, od kojih je zasad jedan službeno odobren (Dobra voda za sve, nositelj projekta: Međimurske vode d.o.o.). Regionalni park Mura-Drava spada u IUCN V (petu) kategoriju zaštićenih područja, što znači da je čovjek značajni faktor oblikovanja krajolika. Zato je upravljanje tom kategorijom jedan od najkompleksnijih poslova u zaštiti prirode općenito.
Ima li problema u tom upravljanju? Dakako da ih ima, ali pred njima ne zatvaramo oči nego ih svakodnevno rješavamo, jednog po jednog. Odnos lokalnog stanovništa i JLS-a prema vrijednoj zaštićenoj prirodi je sve pozitivniji. Kad bi se pojedinci i institucije pridržavali odredbi i drugih zakona (ne samo Zakona o zaštiti prirode), te kad bi aktivnosti i zahvate u prostoru planirali i nekoliko godina unaprijed i provodili ih sukladno zakonima, tada bi i upravljanje zaštićenim područjem bilo lakše.
Naime, prije određenih zahvata u zaštićenom području, potrebno je provesti proceduru koja može potrajati od mjesec dana pa do šest mjeseci. Zbog izostanka planiranja s jedne strane i poslovične međimurske poduzetnosti s druge strane, propisane procedure prečesto se žele izbjeći, što dovodi do novog seta problema, kako za prirodu, tako i za nas koji upravljamo tim prostorom. Nažalost, još uvijek ne postoji percepcija da je Regionalni park JAVNO DOBRO koje nam pruža brojne nevidljive usluge, a ne tek područje restrikcija nametnutih Zakonom o zaštiti prirode, ispričao je Golub.
Što slijedi u 2014. godini u Regionalnom parku?
Tijekom 2014. godine postavit će se table na granici Regionalnog parka Mura-Drava na još nekoliko lokacija na području 16 JLS-a na kojima se prostire taj park, te će se modernizirati postojeće poučne staze (po ishođenju potrebnih dopuštenja). Također, planira se oformiti info-punkt za posjetitelje Parka na lokalitetu u Žabniku.
Zajedno s ostale četiri ustanove (Varaždin, Koprivnica, Virovitica, Osijek) osmišljavaju se modeli zajedničkog upravljanja i brendiranja zaštićenog područja. Kako bi se režim upravljanja približio stanovništvu koje živi neposredno uz park, tiskat će se publikacija pod naslovom “Regionalni park Mura-Drava: Priručnik za korisnike”.
U sklopu redovne djelatnosti, provodit će se svakodnevni stručni i čuvarski poslovi, pri čemu će se aktivno surađivati i s drugim subjektima koji imaju ovlast nad istim prostorom. Kao apsolutni imperativ nameće se potreba izrade jedinstvenog Plana upravljanja RP-om za područje svih 5 županija. To se ne može realizirati bez financijske i operativne pomoći MZOIP.
