Voditelj istraživanja na ovom projektu i glavni koordinator analize i obrade podataka magistar znanosti Hrvoje Šlezak, kazao je tijekom jednosatne prezentacije kako je Atlas romskih naselja nastao na inicijativu Fonda za razvoj UN-a, a njegova izrada je i jedna od mjera Akcijskog plana uključivanja Roma Međimurske županije, što ga je županijska skupština donijela u travnju prošle godine.
– Ovaj Atlas je napokon jedna objedinjena baza podataka o romskom stanovništvu u Međimurskoj županiji, koja vjerujem, kazao je magistar Šlezak može postati vrlo koristan alat u osmišljavanju kako lokalne, tako i regionalne politike vezane uz romsku problematiku, ali isto tako i alat kojim će biti moguće pratiti sve dosadašnje, ali i buduće osmišljene akcije i mjere s ciljem bolje integracije Roma u suživot s većinskim hrvatskim stanovništvom u Međimurskoj županiji.
Atlas romskih naselja Međimurske županije sastavljen je od tri cjeline,pa se tako u prvoj mogu vidjeti geografski, demografski i podaci o obrazovanju Roma, zatim je tu pregled svih romskih naselja s fotografijama na području Međimurske županije i na kraju se nalaze tematske karte o broju Roma po Hrvatskim županijama, te broj Roma u gradovima i općinama Međimurske županije.
Prosječna životna dob stanovnika romskog naselja Kuršanec je osamnaest godina
Jasmina Papa voditeljica programa socijalnog uključivanja u UN-ovom programu za razvoj kazala je kako je ovaj Atlas romskih naselja u Međimurskoj županiji izuzetno važan radi planiranja financijskoga, ali i ostalih programa za županiju gradove i same romske udruge.
Naime Atlas sadrži sve socioekonomske podatke o Romima i njihovim obiteljima u ovom slučaju konkretno naselju Kuršanec. Zanimljiv je tako podatak da je u Kuršancu prosječna životna dob stanovnika romskog naselja osamnaest godina. To nam govori da imamo mlado i radno sposobno stanovništvo za koje treba planirati aktivne mjere ili druge oblike zapošljavanja.
Ti podaci nam također govore, ističe Papa, da se u tom naselju rađa ili će se roditi veći broj djece, što znači da će nam trebati veći broj mjesta u dječjim vrtićima, da treba otvarati mjesta u integriranim dječjim vrtićima, da treba zapošljavati nove odgojitelje, što je jedan krug zbog kojeg treba planirati nove gospodarske, ali i socijalne mjere, nova financijska ulaganja i traženja sredstava iz EU fondova.
Preduvjet za rješavanje problema integracije Roma su upravo ovakve studije, ali i poštivanje pravila koja moraju biti jednaka za sve
– Do sada se uvijek nekako intuitivno tražilo rješenje, možda čak i na bazi subjektivnih podataka, kazao je na predstavljanju Atlasa pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Međimurske županije Branko Sušec, stoga mi se čini da je ovaj Atlas zapravo nekakva prva baza informacija gdje ćemo dubinski snimljeno vidjeti podatke o romskoj populaciji na temelju koji će biti moguće izraditi strategiju, ali i konkretizirati određene projekte.
Često se u javnosti sluša i govori o tomu kako kod većeg dijela romske populacije postoji problem u odnosu onoga što dobiva i onoga što ona za uzvrat daje (socijalne pomoći, plaćanje računa, poštivanje zakona i drugih beneficija), pročelnik Branko Sušec je rekao da je to upravo onaj kotačić koji nedostaje, da ista pravila vrijede za sve.
No, to je proces koji će očito još potrajati i na kojem treba raditi iz dana u dan, jer teško da se to može odraditi nekakvim rezovima ili deklaracijama u kratkom vremenskom roku, trebamo biti strpljivi i kao što sam rekao poštivati pravila koja moraju biti jednaka za sve, i Rome i Hrvate.
