Vinski kutak: Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomšić

U vinskom kutku portala eMedjimurje.hr ovaj tjedan predstavljamo Vam Alojza Tomšića i njegova vina Tomšić.


Putem
Vinskog kutka portala eMedjimurje zalažemo se za predstavljanje naših međimurskih vinara široj publici, ne samo putem eMedjimurja, već smo promociju odradili i na nacionalnoj razini putem Večernjeg lista, portala Net.hr, 24sata.hr i Gastro.hr. Predstavljanja međimurskih vinara vršimo abecednim redom, a do sada smo predstavili vinariju AgromeđimurjaVinogradarstvo i podrumarstvo Cmrečnjak, Vinariju Jakopić, Vinariju Zvonka Kermana, Vinariju Alojza Novaka, Vinogradarstvo i podrumarstvo Zvonimira Petkovića, Vinariju Preininger te Vinariju Štampar.

Kristijan Gačal bio je zadužen za vođenje intervjua te kušanje i evaluaciju vina. Ponosno nosi titulu 1. razine prestižnog ceha sommeliera iz Londona – Court of Master Sommelier, London. Ima dugogodišnje iskustvo u radu s internacionalnom klijentelom i iskustvom s preko 700 etiketa što domaćih što internacionalnih vina.

U nastavku čitajte o razmišljanjima Alojza Tomšića iz Vinogradarstva i podrumarstva Tomšić.

Kristijan Gačal/eMedjimurje: Recite nam nekoliko riječi o Vašem vinogradu i Vašim počecima

– U obiteljskom poslovanju smo supruga Tatjana i dvije kćeri i tri radnika koja su kod nas u stalnom radnom odnosu. Zasad nas je petero , a tijekom berbe, rezidbe i ostalih sezonskih poslova, zapošljavamo još desetak sezonskih radnika. Prvi vinogradi su posađeni tijekom 80-tih godina kada smo se intenzivnije počeli baviti vinarstvom. Tada smo imali znatno manje količine nego sada, nekih dvije tisuće čokota, a kroz vrijeme do današnjeg dana ponosno obrađujemo već tridesetidvije tisuće čokota ili sedam hektara vlastitih vinograda.

Moram napomenuti da smo se prije nego što smo krenuli u vinarstvo, bavili poljoprivrednim gospodarstvom – krupnom stokom, tovljenjem bikova te smo pružali usluge prijevoza kamionima. Paralelno s time, sadnja čokota je počela i kako je ona rasla, polako smo gasili posao krupne stoke i prijevoza. Bitno je napomenuti da u ono vrijeme nije bilo nikoga da nam pomogne u početnom kapitalu, sve smo sami financirali kao obitelj. 

Bilo je tu i malo sreće, kako sam gasio jedan posao, sredstva iz tog posla su išla u sadnju čokota i proizvodnju vina. Kao što sam prije rekao, imali smo malo vinograda, pa sam kasnije kroz godine kupovao zemlju i kultivirao je za sadnju grožđa. Trebalo je izgraditi podrume, nabaviti svu opremu itd.

Kristijan Gačal/eMedjimurje: Koliko vina anualno proizvodite i na koje ste sorte posebno ponosni:

– Oko sto tisuća litara vina.  U našim vinogradima jako dobro uspijevaju sorte kao što su Sauvignon, Muškat žuti, Zeleni silvanac i Rajnski rizling. Ukratko, nema sorte od navedenih koja ne uspijeva. Posebno sam poznat po Sauvignonu, Zelenom silvancu i Muškatu žutom, a u zadnje vrijeme i Cabernet sauvignonu i usudim se reći da sam jedan od najboljih vinara baš u proizvodnji Caberneta.


Kristijan Gačal/eMedjimurje: Ovo vinogradarsko područje je blagoslovljeno, slobodno mogu reći, sa odličnim terroirom i vremenom tako da uspijevaju baš te plemenite sorte jako dobro

– Sjećam se da, mislim, prije sedam ili osam godina, bilo je uvriježeno mišljenje da naše podneblje nije optimalno za sadnju Cabernet sauvignona. Ali globalno zatopljenje, slagali se mi s tim ili ne, radi svoje, berba se pomiče čak do dva tjedna prije i s posljedicom viših temperatura, Cabernet može kvalitetno dozrijeti.


Kristijan Gačal/eMedjimurje: Da li Vi sada kada su granice otvorene imate veća očekivanja u vidu plasmana vina izvan granica Hrvatske:

– Apsolutno. Mnogo toga će se dogoditi sa otvorenim granicama. Na prvi mah, ali to je moje viđenje, doći će do komešanja na tržištu i svi će očekivati da će vino pojeftiniti i da će primjerice Slovenci uvesti puno jeftinija vina. Ja mislim da to neće biti tako, dogoditi će se manji poremećaji dok se kroz vrijeme sve ne posloži u vidu tržišta, ponude i potražnje. Do sada se ništa od tih predviđanja nije ostvarilo. Zato nema razloga za zabrinutost.

Kvaliteta međimurskih vina je neupitna i takva vina nemaju problema naći put do kupca. S druge strane, moje osobno mišljenje sa osvrtom na naše gospodarstvo, veliku prednost ima onaj koji ima svoju vlastitu kušaonu i koji gostu može ponuditi jedinstven doživljaj baš iz te vinarije. Kupac, gost ili klijent se na bilo koji način mora privući i tada je već polovina posla odrađena.

Kristijan Gačal/eMedjimurje: Slažemo se s Vama. Iz tog razloga se i radi ova reportaža našeg vinogorja i vrijednih ljudi koji rade ovdje i stvaraju vina koja iz godine u godinu osvajaju sve bolje razultate. Koliko gostiju možete primiti od jedamput u Vašu kušaonu?

– U našoj kušaoni možemo primiti 100-tinjak gostiju. 30-ak u prednjem manjem dijelu i u susjednoj dvorani do 70-ak.

Kristijan Gačal/eMedjimurje: Pružate i uslugu prehrane i kako stojite s uslugom smještaja?

– Da. Zasada su to hladna jela. Naime, kuhinja je spremna i za neka jednostavnija topla jela, ali se čeka još registracija za tu uslugu, pa za sada još nije u pogonu.

U planu je izgradnja jedinice sa 25 ležajeva – 2 apartmana i 8 soba, i to će biti dovršeno u roku od godinu ili dvije. Prilagodit ćemo se do kraja zahtjevima gostiju. Nije tajna da gornje Međimurje ima premalo smještajnih kapaciteta. Osim hotela i toplica ne postoji baš previše ništa drugo i to nije to. Današnji gost traži individualni pristup.  Mi kao nova članica EU imamo tu prednost, sada kada su granice otvorene, ponuditi internacionalnim gostima nešto novo i drugačije i to se mora iskoristiti.

Svi traže nove destinacije. Zato moramo biti spremni da se pokažemo u najboljem mogućem svjetlu. Tko neće biti spreman, zakasnio je na vlak, da se tako izrazim.  Moram napomenuti da nijedna kuna državnih ili EU fondova nije utrošena u vinariju Tomšić. Sva sredstva su bila osigurana iz same kuće za daljnji razvoj.  Podrška, naime, postoji od strane turističke zajednice i moramo se osloniti na Međimursku županiju, sada kao takvu da bude nositelj projekta i da pomogne u promociji. Pojedinačno će biti vrlo teško uspjeti na sada već globalnoj razini.

Kristijan Gačal/eMedjimurje: Što biste dodali na temu rada u Vašem vinogradu?

– Važno je napomenuti da se kod nas sve odvija ručno. Od rezidbe do berbe. Krajnji proizvod, da li je to stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino, ovisi od rada u vinogradu. Potrebno je znati na koji način opteretiti vinograd, s čime ga tretirati. Isto tako, vrlo je važno odabrati datum berbe.

Potrebno je uskladiti sve parametre i uspjeh u podrumu neće zaostati.  Svaki vinar zna –  mjesec dana kada je berba i mjesec dana nakon berbe moraš biti prisutan na licu mjesta, moraš biti jednostavno sav “unutra” i tada nema izlaženja, nema šetnji itd. Tretiranje groždja i proces pretvaranja mošta u vino je posao koji traži potpunu pažnju. Kao kad brineš o malom djetetu. Ako želiš da se zdravo razvije i počne hodati, moraš biti prisutan.

Hvala Vam još jednom na vremenu i na lijepom razgovoru, Vaša ljubav prema vinu i strast, mi smo sigurni, neće ostati nezapažena:

– Hvala i Vama. Živjeli!

KUŠANJE VINA I EVALUACIJA OKUSA


SAUVIGNON 2011.

BOJA –  zlatno slamnasta sa nijansom zelene

MIRIS –  fina aroma pokošene trave promiješana sa dozrijelim agrumima. Odličan.

OKUS –  osvježavajuće elegantan. Obuzima nepce sa zelenom dinjom i citrusom sa slasnim završetkom.

HRANA –  buncek, meso s tiblice ili čak fiš paprikaš

SILVANAC  ZELENI 2011.

BOJA –  nježna nijansa zlatne sa finom pastelnom zelenom

MIRIS –  pravi sortni. Bijelo cvijeće sa izraženom svježinom

OKUS –  preplavljuje sa prezrelom dunjom, dugotrajan, na retrookusu se osjeti pravi groždjani moment. Vrlo osvježavajući

HRANA –  voćne salate, domaći kompoti ili lagana bijela riba

MUŠKAT ŽUTI 2011.

BOJA –  čisti sedef

MIRIS –  bijela ruža i med

OKUS –  iznenadjujući okus kiwija sa bombom zrele zelene dinje na završetku. Kompleksan i vrlo izbalansiran. Odličan 5!

HRANA –  voćni kolači, gibanice i štrukli, može i kao aperitiv (iako sladak, otvara apetit)

CABERNET SAUVIGNON 2011.

BOJA –  bogata tamno crvena

MIRIS –  divlje kupine sa primjesama gorkaste čokolade i pekmeza od šljive

OKUS –  prati miris, ali dosta laganiji na nepcu usprkos jakom tijelu. Optimum kroz par godina. Treba ga dekantirati barem pola sata prije konzumacije.

HRANA –  krupna divljač sa umakom od brusnica, biftek i čak bogata čokoladna torta.

 

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije