Ovih dana putem podrubrike portala “Vinski kutak” počinjemo s predstavljanjem vrsnih međimurskih vinara iz brzorastuće vinske regije koja je sve prepoznatljivija na vinskoj karti, ne samo Hrvatske nego i znatno šire. Predstavljanje vršimo abecednim redom, a započinjemo s najvećom međimurskom vinarijom – Agromeđimurjem. Idući tjedan čitajte u Vinskom kutku eMedjimurja o počecima i vinu Vinarije Cmrečnjak.
O vinskoj priči Agromeđimurja porazgovarali smo s Mihaelom Frančićem, diplomiranim ekonomistom i voditeljem prodaje koji je tečaj sommelierstva prve razine završio ovdje u Međimurju u kuriji Terbotz, a koji je bio organiziran preko Hrvatskog sommelier kluba. Mihael je napomenuo da mu je žao što se do sada nije skupilo dovoljno ljudi da se održi i tečaj druge razine. Porazgovarali smo i s novim mladim adutom Agromeđimurja, enologinjom Marinom Krnjak s diplomom Prehrambenog tehnološkog fakulteta, a koja je počela s radom u vinariji u siječnju ove godine. Glavna enologinja kuće je već dugi niz godina Irena Vrtarić.
Kristijan Gačal bio je zadužen za vođenje intervjua te kušanje i evaluaciju vina. Ponosno nosi titulu 1. razine prestižnog ceha sommeliera iz Londona – Court of Master Sommelier, London. Ima dugogodišnje iskustvo u radu s internacionalnom klijentelom i iskustvom s preko 700 etiketa što domaćih što internacionalnih vina.
eMedjimurje.hr: Prije svega, jako nas se dojmila Vaša arhiva
– Naglasio bih da smo skoro pa jedina vinarija u ovoj županiji koja drži toliko arhive, kao što ste vidjeli, drže se boce od 90-tih godina. Potrebno je čekati nekoliko godina da se arhiva počne zvati pravim imenom. Potrebno je mnogo truda, održavanja, vremena i mjesta za sve te boce, a znate i sami, to iziskuje nemala financijska sredstva. Mali vinari si ne mogu to priuštiti. Bitno je da svaka boca nađe put do svog kupca.
eMedjimurje.hr: Ukratko nam predstavite povijest vinarije Agromeđimurja
– Poduzeće posluje od 1947. godine, a baš s vinom se posluje od 60-tih godina kad je sagrađen prvi podrum, a zatim se dograđivalo još u 70-tim i 80-tim godinama zajedno s hlađenim skladištem i zgradom Uprave. Usporedno s gradnjom podruma, sadili su se i vinogradi.
Njegujemo oko 115 Ha zemlje pod vinogradom, a trenutno je u rodu oko 105 Ha. Vinogradi se konstatno obnavljaju. Krče se stari i sade novi, tako da nije uvijek sve maksimalno popunjeno. Najveća površina se nalazi u okolici Vukanovca.
eMedjimurje.hr: Sorte vina koje njegujete i koja vina se danas posebno traže
– Od sorti njegujemo Moslavac, Graševinu, Bijeli pinot, Traminac, Sauvignon, Rajnski Rizling, Muškat Žuti, Muškat Otonel i Chardonnay. Od prošle godine njegujemo i jednu crvenu sortu Pinot Crni. S njime idemo u proizvodnju Rose vina. Iskorak smo napravili u nekoliko sorata kao što su Pinot Crni, Traminac, Muškat Žuti i Chardonnay koje nismo imali prije 3 godine, pa je i to jedna novost.
Reagiramo na potražnju s tržišta, jer vidimo da su to vina koja se danas posebno traže. Moslavca ima najviše zasad, pa se ta i sorta najviše krči. Kao što smo prije rekli, klijentela traži nešto malo uzbudljivije i novije. Sve više mladih pije vino, a oni traže svježija i aromatičnija vina, gdje se može prepoznati njihov lifestyle. Trenutačno vlada pomama za Muškatom Žutim kao trendovskim vinom, što je i razumljivo jer je jako pitak, pomalo sladak i sa nižim alkoholima što je prihvatljivije mlađoj publici. Što se tiče sajmova, ranijih godina smo dosta bili prisutni, sada malo manje i iz razloga što i sami sajmovi nisu više tog obujma kao nekad. Zato se sada fokusiramo na vanjske sajmove i tamo ćemo tražiti svoju priliku. U Hrvatskoj smo već osvojili masu priznanja i medalja. Taj ponos treba pokazati internacionalnoj publici također.
eMedjimurje.hr: Što biste izdvojili kao ponos vinarije?
– Poznati smo nadaleko po arhivskim i predikatnim vinima. Namjerno ostavljamo neke sorte u jesen neobrane, da se potom mošt koncentrira i da se dosegnu ti rangovi predikatnih vina.
Posljednje predikatno vino bilo je kasna berba 2012. godine. Svi predikati se čuvaju u inoxu sa primjenom argona i s time smanjujemo upotrebu sumpora. Sorta s najvišim epitetima pripada Sauvignonu, mada marketinški se eksponiraju četiri nove sorte koje smo prije spomenuli.
Sommelier Kristijan Gačal i mlada enologinja Agromeđimurja Marina Krnjak
Mlada enologinja Marina Krnjak ispričala nam je kako je završila u Agromeđimurju. – Privuklo me vino, a i rodom sam iz ovih brežuljaka i još od malena sam vezana za vinorodni kraj. Kod kuće djed proizvodi vino, ali za svoj gušt, tako da mi je urođena ljubav prema vinovoj lozi od samih početaka. Mogu reći da smo i obiteljski vezani za Agromeđimurje. Djed je radio ovdje sve do mirovine, a sada započinjem i ja. Mislim da su žene slabo zastupljene u vinarskom poslu. Trebalo bi se poraditi na tome – ispričala nam je Marina.
eMedjimurje.hr: Marina, po Vašem mišljenju koje vino biste izdvojili?
– Sauvignon, ali i Traminac, baš zbog svoje osebujnosti i finih “ženskih” aroma.
eMedjimurje.hr: Da se vratimo Mihaelu. Kako napreduje ovogodišnja berba?
– Muškat Otonel je već obran, pa je slijedila serija Traminca, ali postepeno jedna berba za aromu, pa berba za šećere, posebno se odrađuju dva vrenja i potom se iskupažira, i sada napokon je Sauvignon na redu. Tada slijedi Pinot Crni, i još je ostala Graševina i Moslavac. Rajnski Rizling je išao u obradu malo ranije ove godine baš zbog sunca da se izbjegne plijesan. Tajming je jako bitan i potrebno je biti u vinogradu svaki dan.
eMedjimurje.hr: Od arhive ste spomenuli 2003. godinu kao najbolju do sada. Objasnite čitateljima što je to predikatno vino
– Da. Ta godina je imala sva četiri ranga predikatnih vina, odnosno najbolje Sauvignon, pa i Moslavac. Rangovi su kasna berba, izborna berba, izborna berba bobica, te izborna berba prosušenih bobica. Jako je rijetko da se baš sva 4 ranga pogode u jednoj godini. Da pojasnimo čitateljima, predikatna vina ona su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, načina berbe i prerade daju posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje.
eMedjimurje.hr: Kapacitet podruma i na koji način distribucirate Vaše vino?
– Kapaciteti podruma su oko 2 milijuna litara, dok je proizvodnja oko 600 do 700 tisuća litara. Dio industrijskog podruma koji je dizajniran za veliki prihvat mošta trenutno nije u funkciji. Imamo vlastito prešanje u odvojenom objektu. Dio berbe se odvija strojno, dok se većina obavlja ručno. Nadalje, tehnološki je sve zokruženo od prijema grožđa pa do automatskog punjenja i etiketiranja boca. Distribucija se odvija kroz 6 vlastitih vinoteka (Čakovec, Varaždin, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb i Zaprešić ) te kroz trgovačke lance. Dio vina se nudi i u Vrutku u Zagrebu.
eMedjimurje.hr: U kojim ste sve natjecanjima do sada nastupali sa svojim vinima:
– Od domaćih sajmova bih izdvojio Vinovitu u Zagrebu, potom u Sloveniji u Radgoni i Ormožu, te šampionska titula na Gastu isto tako krasi naše police. Još bih nadodao karakterističnost naše etikete. Na etiketi su Pavlini, fratri koji nose grozd i kroz koju je istaknuta simbolika Štrigove. Isti ili slični detalji se mogu naći u crkvi u Štrigovi koju krase Rangerove freske.
eMedjimurje.hr: Pristup kupcu i cijene vina?
– Mišljenja sam da treba promijeniti pristup marketingu na malo agresivniji način. Kupcu morate biti stalno u uhu i oku. Radimo na tome. Maloprodajne cijene se kod nas kreću od 30-tak kuna kvalitetnih vina od 0,75L, pa između 45 kn do 130 kn predikati za koje mislimo da je odličan omjer cijene i kvalitete. Za svako vino tako visoke kvalitete sve ispod 20 eura je dobra cijena.
S tim rečeno, ovim putem pozivam sve drage Međimurke i Međimurce da nas posjete ili ovdje u Štrigovi ili u našim kušaonicama da se sami uvjere u kvalitetu, da probaju i da sa sobom ponesu lijepe uspomene. Nove snage u stvaranju vina su stigle sa velikom voljom i ljubavlju prema toj plemenitoj kapljici. Zasad nam je cilj prodati što više vina u butelji. Vjerojatno ćemo se okrenuti pružanju dodatnih turističkih usluga ovdje u samom podrumu kroz prihvaćanje grupa, što više vina prodati na kućnom pragu, više ulaganja u marketing, ići na međunarodne sajmove i ocjenjivanja, pratiti trendove u prodaji i novim metodama stvaranja vina.
KUŠANJE VINA I EVALUACIJA OKUSA:
Iz arhive Vinarije Agromeđimurja predstavit ćemo Vam Moslavac 2003., Sauvignon 2003., Pinot bijeli 2007. te Graševinu iz 2002. godine.
MOSLAVAC 2003. POLUSUHO, alc. 13,3% – VINOVITA ZLATNA MEDALJA
BOJA – bogata zlatno žuta
MIRIS – cvjetni na bagrem s istosortnom mednom mekanošću, plemenit i snažan
OKUS – pomalo putrast sa orahom i suhom marelicom
HRANA – pastrva s umakom od dimljenih bučinih koštica, štrukli s makom i tikvom
SAUVIGNON 2003 – POLUSLATKO, alc. 13,6% – VINOVITA ZLATNA MEDALJA
BOJA – za nijansu tamniji od prethodnika
MIRIS – pomalo kremast sa vanilinom, prosušenim agrumima i prepoznatljivom sortnošću.
OKUS – moćan i nakon 10 godina. Marelice i bademi plešu zajedno s dugim i slasnim završetkom. Bordeaux moment s juga (Sauternes). Fin i elegantan
HRANA – foie gras (pašteta od guščje jetre) s marelicama, može i kao ohlađen aperitiv
PINOT BIJELI 2007 – POLUSLATKO, alc. 13,4%, IZBORNA BERBA S KRAJA LISTOPADA
BOJA – čisto zlato
MIRIS – kora od banane, briocche svjež iz pećnice
OKUS – kompot od tropskog voća sa prevladavajućim ananasom i bananom
HRANA – creme brulee, voćne torte i/ili palačinke sa voćem (može flambirane)
GRAŠEVINA 2002 – SLATKO, alc. 11,4%, IZBORNA BERBA PROSUŠENIH BOBICA – BERBA U STUDENOM
BOJA – prodorna zlatna
MIRIS – crni čaj sa tamijanom, pomalo šumast sa asocijacijom na šampinjone
OKUS – preplavljeni nepci sa savršeno balansiranim svojstvima džema od agruma i kreme sa šumskim jagodama. Svjež, dugotrajan, postojan. Primjerak za čuvanje!
HRANA – ledeni vjetar (torta), pita od limuna i/ili lagani kanapei na bazi maslinovog ulja i svježeg povrća
Za sve eventualne kontakte oko kupnje vina iz njihove arhive, koje možete nabaviti po, zaista i više nego povoljnim cijenama, kontaktiraje njihov podrum u Štrigovi na broj +385(40)851-013.
